Svjetska banka revidirala je naniže prognoze za europsko gospodarstvo pa za ovu godinu predviđa regiji tek blagi rast 1,5 posto, uz ozbiljne rizike da to bude i manje. Zdravlju gospodarstava najveća opasnost predstavlja daljnja eskalacija krize eura te razduživanje banaka i mogućnost dulje recesije. Pretvore li se iz potencijalnih rizika u stvarne, gospodarski rast bit će manji za dva posto u odnosu na trenutnu prognozu, istaknuto je u Redovnom izvješću Svjetske banke za EU11, koje je prvi put uključilo i Hrvatsku.

Neslavna trojka
Kad je riječ o domaćem gospodarstvu, kako je već poznato, ekonomisti Svjetske banke očekuju pad BDP-a od 1 posto, a prvi znakovi oporavka i rast od 1,5 posto zasad se ne prognoziraju prije 2013. Tako među 11 zemalja regije, koje uz domaću ekonomiju čine Bugarska, Češka, Estonija, Letonija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovenija, Slovačka, Hrvatska ponovno u neslavnoj trojki u minusu uz Mađarsku (-0,4%) i Sloveniju (-1,2%). Najbrži rast 2,9 posto očekuje se u Poljskoj, slijede Litva i Letonija sa 2,3 posto, a za Češku se previđa pozitivna nula.Ekonomska tema broj jedan za Hrvatsku je pitanje fiskalne konsolidacije, a iako službenih najava o mogućem rebalansu proračuna još nema, tržišni sudionici iščekuju informacije o tom potezu. U slučaju rebalansa, međutim, Svjetska banka ne očekuje bitno skretanje sa zacrtane politike smanjenja rashoda. "Ne očekujemo bitne promjene u fiskalnoj politici Vlade koja je najavila da će se pridržavati zakona o fiskalnoj odgovornosti", rekla je glavna ekonomistica Svjetske banke u Hrvatskoj Sanja Madžarević-Šujster prilikom predstavljanja izvješća.

Spriječeno pregrijavanje
Veća iznenađenja ne očekuju se ni s Trga burze na kojem bi u idućih mjesec dana u fotelju guvernera trebao sjesti Boris Vujčić. "Očekujemo nastavak monetarne politike koja je dosad vrlo dobro funkcionirala i prije krize uspjela spriječiti pregrijavanje ekonomije", rekla je glavna ekonomistica banke. Na novinarsko pitanje što su ključni izazovi Hrvatske do ulaska u punopravno članstvo EU, rekla je da moramo zadržati stabilnost javnih financija i pripremiti se za prihvat sredstava iz fondova. Ulaskom u EU Hrvatska će godišnje (počevši od 2014.) uplaćivati 600 milijuna eura u zajednički proračun, no na raspolaganju nam se otvara i do 1,5 milijardi eura fondovskog novca. Za povlačenje tih milijuna nužno je poboljšati vještine zaposlenika u administraciji koja priprema projekte držeći pritom kontrolu nad ukupnim veličinom aparata, što će biti izazovni zadatak za državu, kazala je.

Osnažiti povjerenje
Svjetska banka, stoji u izvješću, preporučuje vladama, središnjima bankama te financijskim regulatorima da osnaže povjerenje u financijska tržišta. Monetarna politika trebala bi ostati stabilna da regiju zaštiti od vanjskih šokova i problema u eurozoni. Fiskalna politika zemalja u regiji pak trebala bi nastaviti konsolidacijom kako nesređene javne financije ne bi postale izvor volatilnosti na financijskim tržištima. Štednja bi, međutim, trebala uzeti u obzir vrlo krhke izglede za gospodarski rast.