"Makreokonomski pokazatelji i trendovi pozitivno su se odrazili na prihodnoj strani proračuna, koja je za 2016. veća za 1,5 milijardi kuna u odnosu na originalno planirane iz ožujka 2016. godine", istaknuo je na sjednici Vlade ministar financija Zdravko Marić.

Tako bi manjak državnog proračuna iznosio 5,35 milijardi kuna ili 1,6 posto BDP-a (prema nacionalnoj metodologiji), što je u odnosu na prvotni plan smanjenje za 2,1 milijardu kuna ili 0,6 postotnih bodova BDP-a.

S obzirom da se planira da će izvanproračunski korisnici ostvariti manjak od 0,3 posto BDP-a, dok bi lokalne jedinice ostvarile višak od 0,2 posto BDP-a, ukupni manjak proračuna opće države iznosio bi 5,7 milijardi kuna ili 1,7 posto BDP-a, što je 1 postotni bod manje u odnosu na trenutno važeći plan.

Po riječima Marića, prema ESA 2010 metodologiji, manjak opće države iznosi 1,6 posto BDP-a.

"To je najniža razina deficita u zadnjih 10 godina, otkada vodimo metodologiju prema ESA-i. Godina 2016. je, što se tiče javnih financija, jedna sjajna godina, a učinit ćemo sve da takva bude i 2017.", poručio je ministar financija.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić poručila je kako smjer koji daje rebalans proračuna za 2016. treba zadržati i u godinama koje dolaze kako bi se u drugom dijelu mandata osigurao uravnotežen proračun "i time zapravo raspravu i brigu o kretanju javnog duga jednom za svagda skinuli s dnevnog reda Vlade, a isto tako i umanjili teret zaduženosti države, što nije problem samo Vlade nego problem sviju nas".

Pozitivna makroekonomska kretanja utjecala su i na Vladino povaćanje projekcije gospodarskog rasta u ovoj godini pa se sada očekuje rast BDP-a od 2,6 posto, u odnosu na 2 posto predviđenih kod donošenja proračuna.

Proračunski prihodi veći za 1,5 milijardi kuna

Dobri su makroekonomski trendovi pozitivno utjecali i na kretanja proračunskih prihoda u odnosu na prvotno planirane te se očekuje njihovo veće ostvarenje za 1,5 milijardi kuna, na 116,4 milijarde kuna.

Povećanju prihoda najviše su pridonijeli prihodi od poreza na dobit, trošarina te prihodi od imovine.

Rebalansom se ukupni prihodi od poreza planiraju u iznosu od 71 milijardu kuna, što je povećanje od 2,1 milijardu kuna u odnosu na prvotni plan.

Najveći se dio tog povećanja odnosi na prihode od poreza na dobit, od kojeg se očekuje 1,2 milijarde kuna više odnosno ukupno 7,2 milijarde kuna. To je, kako se obrazlaže, rezultat boljeg poslovanja poduzeća tijekom 2015. nego što se očekivalo u vrijeme donošenja proračuna.

Od posebnih poreza i trošarina Vlada očekuje povećanje u iznosu od 725,1 milijun kuna, na ukupno 14,8 milijardi kuna. Pritom najveće povećanje pritom bilježe dvije najznačajnije kategorije trošarina - na duhanske proizvode za 315 milijuna kuna, na 4,5 milijardi kuna, na energente i električnu energiju za 244,5 milijuna kuna, na 8,2 milijarde kuna. Zbog veće prodaja automobila povećava se i prihod od tog posebnog poreza za 167,7 milijuna kuna.

Prihod od poreza na dohodak rebalansom su planirani u iznosu od 2,3 milijarde kuna, što je povećanje za 174,2 milijuna kuna.

Povećanje za 142,3 milijuna kuna, na 20,3 milijarde kuna, Vlada planira i kod doprinosa, što obrazlaže dosad ostvarenim prihodima po osnovu doprinosa, a sukladno nešto povoljnijim kretanjima na tržištu rada u odnosu na prethodna očekivanja.

Znatnije povećanje planira se još i kod prihoda od imovine, koji obuhvaćaju prihode od kamata, od dobiti trgovačkih društava, kreditnih i ostalih financijskih organizacija, od dividendi, koncesije, od iznajmljivanja i zakupa imovine, legalizacije te ostale prihode od imovine, i to za 639,6 milijuna kuna, na 3,2 milijarde kuna.

Niže prihode Vlada, pak, očekuje od pomoći, a sa smanjenjem za 1,3 milijarde kuna, od pomoći očekuje ukupno 8,4 milijarde kuna. Oko 95 posto ukupnih prihoda od pomoći odnosi se na prihode od pomoći institucija i tijela EU, a oni su izravno vezani uz projekte financirane iz fondova EU te izravna plaćanja u poljoprivredi, napominje se u obrazloženju.

Rashodi proračuna niži za 700 milijuna kuna

Ovogodišnji rashodi proračuna, pak, rebalansom bi bili smanjeni za oko 700 milijuna kuna i iznosili bi 121,7 milijardi kuna.

Rebalansom su izvršene promjene naziva, ukidanja, pripajanja i izdvajanja ustrojstvenih jedinica te njihova pripajanja drugom središnjem tijelu državne uprave. Nadalje, zbog dosadašnje dinamike izvršavanja državnog proračuna, kao i zbog događaja koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme izrade državnog proračuna, na pojedinim stavkama bilo je potrebno izvršiti određene prilagodbe, obrazlaže Vlada.

Najveće uštede, kako se navodi, ostvarene su na kategorijama financijskih rashoda (kamata), naknada građanima i kućanstvima, pomoći i kapitalnim rashodima, a time su osigurana sredstva za podmirenje nepredviđenih troškova (sudske presude, dugovanja iz prethodnih godina), obveza Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) za naknadu troškova bolovanja i dijela rashoda za zaposlene.

Rebalansom su ukupni rashodi za zaposlene planirani na razini od 25,7 milijardi kuna, što je 0,1 posto više u odnosu na tekući plan.

Vlada pritom obrazlaže kako je izvršavanje tih rashoda kod većine proračunskih korisnika u skladu s planom ili su ostvarene uštede, dok su ministarstva obrane i unutarnjih poslova povećala te rashode za 67,7 milijuna kuna. Potrebne preraspodjele, dodaje se, izvršene su i zbog isplate regresa državnim i javnim službenicima i namještenicima u srpnju ove godine.

Materijalni rashodi povećavaju se za 309,8 milijuna kuna, radi pokrića dugova iz prethodnih razdoblja prema Fini, za sustave centralnog obračuna plaća i nadzora potrošnje plinskog ulja za namjene u poljoprivredi u visini od 58 milijuna kuna, te dijela štete nastale tužiteljima zbog nezakonitog i nepravilnog rada u postupku kuponske privatizacije - 263,2 milijuna kuna.

Financijski rashodi smanjuju se rebalansom za 317,9 milijuna kuna, na 10,7 milijardi kuna, zbog manjih potreba za financiranjem i povoljnijih uvjeta na financijskih tržištima. Pomoći se, pak, smanjuju za 252,8 milijuna kuna, na 13,4 milijarde kuna, što je prvenstveno posljedica promijenjene dinamike izvršavanja u okviru Operativnog programa Promet, kao i smanjenja uplate doprinosa Hrvatske u proračun EU u iznosu od 192,7 milijuna kuna, zbog promjena u visini rashoda proračuna EU tijekom ove godine. S druge se, pak, strane povećava iznos transfera HZZO-u za troškove naknada bolovanja u iznosu od 135 milijuna kuna, itd.

Među ostalim, smanjuju se i ukupne naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade, za 68,7 milijuna kuna, na 45,2 milijarde kuna. Rezultat je to ponajviše ušteda od 65,8 milijuna kuna na sredstvima za mirovine i mirovinska primanja zbog primjene manjeg postotka za usklađivanje mirovina nego je planirano, obrazlaže Vlada.

U proračunu i nova ministarstva i državni uredi

Vlada je rebalans proračuna predložila i zbog promjena u svom ustrojstvu pa su se tako u njemu našli i novo Ministarstvo državne imovine, koje će do kraja godine raspolagati s 12,97 milijuna kuna. Istodobno je kod ukinutog Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom proračun registrira smanjenje za 13,3 milijuna kuna.

Svoje su mjesto u proračunu našli i Središnji državni ured za šport, kod kojega se planira iznos od 28,9 milijuna kuna, kao i Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, koje će do kraja godine raspolagati sa 782 tisuće kuna.

Kod većine ostalih ministarstava promjene su minimalne ili su povezane sa spajanjem nekih ministarstava ili prebacivanjem nekih poslova u druga ministarstva.

Tako je primjerice Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta namijenjeno 235,4 milijuna kuna više, ili ukupno 2,1 milijarda kuna, no istodobno je proračun ukinutog zasebnog ministarstva poduzetništva i obrta smanjen za 575,2 milijuna kuna.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, koje je preuzelo poslove vezane uz energetiku, može računati s povećanjem proračuna za 20,2 posto ili za 256,7 milijuna kuna pa bi tako raspolagalo s ukupno 1,5 milijardi kuna.

Uz ostalo, veće se smanjenje planira na proračunskim stavkama Vlade, koja bi prema rebalansu na raspolaganju imala ukupno 230,76 milijuna kuna, što je 20,8 posto ili 60,5 milijuna kuna manje u odnosu na originalni proračun. Većim je dijelom to posljedica upola manjeg iznosa planiranog kod ureda za udruge, koji je umjesto 108,9 milijuna kuna po novome namijenjeno 53,6 milijuna kuna.