Vlada je na sjednici u četvrtak predložila rebalans proračuna za ovu godinu, povećavši prihode za 1,8 milijardi eura u odnosu na izvorni proračun, na 30,3 milijarde eura, a rashode za 976 milijuna eura, na 33,6 milijardi eura.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac je rekao da povećanje planiranih prihoda u ovoj godini treba promatrati i u kontekstu dobre turističke sezone, kao i snažnog gospodarskog rasta, pri čemu je apostrofirao i revidirane projekcije Vlade i Ministarstva financija, po kojima se očekuje rast BDP-a u 2024. godini od 3,6 posto, inflacije od tri posto, rast zaposlenosti od tri posto, kao i nastavak rasta plaća, koji bi u ovoj godini trebao iznositi 14,7 posto.

Što se tiče pojedinih značajnih komponenti prihoda, tu je prije svega očekivano povećanje prihoda od poreza, koji bi trebali iznositi 17,25 milijardi eura, što je više od milijardu eura više u odnosu na izvorni plan proračuna za ovu godinu, kada su projicirani na 16,12 milijardi eura. Prihodi od doprinosa rebalansom su projicirani u visini pet milijardi eura, prihodi od imovine 600 milijuna eura, a ostali prihodi 7,5 milijardi eura.

Nadoknade za troškove energije na temelju mjera Vlade, rashodi za zaposlene ...

Što se tiče rashodne strane državnog proračuna, ona je inicijalno bila planirana na 32,6 milijardi eura, a rebalansom proračuna planira se povećanje rashoda od 976 milijuna eura, na 33,6 milijardi eura.

Najveća stavka u kontekstu povećanja rashoda odnosi se na nadoknadu za troškove energije na temelju mjera Vlade, u ukupnom iznosu od 604 milijuna eura. Slijede rashodi za zaposlene od 574 milijuna eura, za sanaciju šteta od potresa izdvojit će se dodatnih 178 milijuna eura, a za socijalne pomoći i naknade 154 milijuna eura. Također, povećava se i uplata u proračun EU-a, za 76 milijuna eura, za nabavu vojne opreme izdvojit će se dodatnih 65 milijuna eura, za ulaganja u željeznički sektor 52 milijuna eura, a između ostalog tu su i demografske mjere s 38 milijuna eura, što uključuje sredstva za dodatni rodiljni dopust te za fiskalnu održivost dječjih vrtića.

Pojašnjavajući nadoknade za troškove energije na temelju Vladinih mjera, Primorac je rekao da se tu ne radi o izravnom novčanom tijeku, već o uređivanju odnosa između države i Hrvatske elektroprivrede (HEP), to jest o nadoknadi troškova za energiju, s obzirom na razliku u cijeni između one koja je osigurana za hrvatske građane i troškovima koje je HEP snosio.

"Konkretno, radi se o prijeboju potraživanja između RH i HEP-a u smislu dioničarskog zajma od 400 milijuna eura. Dakle potraživanje RH s osnove toga dioničarskog zajma se prebija s potraživanjem HEP-a zbog razlike u cijeni energije", pojasnio je Primorac.

Uštede po ministarstvima 1,06 milijardi eura

Ministar je istaknuo da je povećanje rashoda predloženo rebalansiranim proračunom na pojedinim stavkama ukupno iznosilo oko dvije milijarde eura. Međutim, istovremeno je jedan značajan dio stavki po pojedinim resorima smanjen, pri čemu su ukupne uštede i preraspodjele po ministarstavima iznosile 1,06 milijardi eura, što uključuje i usklađivanje dinamike realizacije pojedinih projekata.

Pritom po uštedama prednjače Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike s 288 milijuna eura, Ministarstvo financija s 257 milijuna eura, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine s 82 milijuna eura, Ministarstvo gospodarstva sa 70 milijuna eura itd.

Po prvi puta i deficit i javni dug unutar mastriškh kriterija

S obzirom na planirano povećanje rashoda i prihoda, ukupan deficit na razini državnoga proračuna se smanjuje za 840 milijuna eura, čime iznosi, mjeren nacionalnom metodologijom, 3,9 posto BDP-a. No, ako se gleda konsolidirana opća država, tu se mora dodati višak na razini izvanproračunskih korisnika, procijenjen na razini od 22 milijuna eura, kao i pozitivan doprinos konsolidirane lokalne države, s viškom od 312 milijuna eura.

Time je deficit općega proračuna 2,9 milijardi eura, odnosno 3,5 posto, mjereno nacionalnom metodologijom. Izražen pak prema ESA metodologiji, u skladu s kojom se izvještava i Europska komisija, deficit na razini konsolidirane opće države iznosi 2,6 posto BDP-a, čime Hrvatska ulazi unutar kriterija iz Maastrichta, istaknuo je Primorac.

Osim deficita, a s obzirom na ubrzani gospodarski rast, udio javnog duga u BDP-u do kraja godine će biti na 58,9 posto, čime će Hrvatska po prvi put zadovoljiti mastriške kriterije i duga i deficita.

Taj udio duga od 58,9 posto je za oko trećinu manji od prosjeka eurozone i postoji niz razvijenih europskih zemalja kod kojih je on puno veći, rekao je Primorac, dodajući da je Hrvatska u "društvu odlikaša" i kada je riječ o deficitu.

Promjene planiranog iznosa zaduživanja i otplate glavnica državnog duga

U saborsku proceduru je upućen i prijedlog izmjena i dopuna zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2024. godinu, kojim se mijenja planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, kao i planirani iznos tekućih otplata glavnica državnoga duga.

Tako, planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu smanjuje se za ukupno 2,2 milijarde eura i može se provesti do ukupnog iznosa od 5,6 milijardi eura. Isto tako, planirani iznos zaduživanja izvanproračunskih korisnika povećava se za 315,2 milijuna eura i iznosi ukupno 648,8 milijuna eura.

Kao posebno važno za jedinice lokalne i regionalne samouprave, poglavito općine i gradove koje provode značajne kapitalne projekte, pa se jednim dijelom moraju i zaduživati, ukupan prag za odobravanje suglasnosti Vlade za ta zaduženja povećava se s prethodnih pet na šest posto, rekao je Primorac.