Vlada je u srijedu usvojila Nacrt proračunskog plana Republike Hrvatske za 2024. godinu, prema kojemu će realna stopa rasta BDP-a u 2024. godini iznositi 2,8 posto, pa bi gospodarstvo nagodinu trebalo rasti po istoj stopi koju vlada očekuje i za ovu godinu.

Očekujemo realni gospodarski rast od 2,8 posto unatoč recesijskim kretanjima u mnogim razvijenim gospodarstvima i blagom usporavanju očekivanog globalnog rasta i vanjskotrgovinske razmjene, rekao je ministar financija Marko Primorac.

Realni rast BDP-a bit će po njegovim riječima ostvaren isključivo pod utjecajem domaće potražnje.

Na tržištu rada, vlada očekuje pozitivna kretanja pa bi anketna nezaposlenost u 2024. trebala pasti na 5,7 posto, nakon 6,1 posto u ovoj godini.

Bruto plaće trebale bi nominalno porasti za devet posto, što je usporavanje rasta u odnosu na 2023. i rasta od 14,6 posto.

Inflacija bi trebala izraženije usporiti i to s osam posto u ovoj, na 3,1 posto u 2024. godini.

Što se tiče fiskalnog okvira, očekuje se pogoršanja fiskalne pozicije RH te se nakon manjka proračuna opće države ove godine od 0,3 posto BDP-a u idućoj očekuje manjak od 1,9 posto posto BDP-a. Time je i dalje ispunjen kriterij proračunskog manjka prema odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.

Udio javnog duga u nominalnoj vrijednosti BDP-a smanjit će se prema vladinim očekivanjima sa 60,7 posto u 2023., na 58 posto u 2024. godini.

Izrada nacrta proračunskog plana obveza je Hrvatske nakon ulaska u europodručje i temelj izrade proračuna za sljedeću godinu.

Pomoć svinjogojcima i uzgajivačima šećerne repe

Vlada je u srijedu usvojila i programe pomoći uzgajivačima svinja oštećenima afričkom svinjskom kugom te uzgajivačima repe.

Program potpore sektoru svinjogojstva za nadoknadu gubitka uslijed naređenih mjera za suzbijanje afričke svinjske kuge vrijedan je pet milijuna eura i njime se pomaže proizvođačima svinja čiji se objekti nalaze u zonama primjene naređenih mjera pa ne mogu plasirati svinje po aktualnim tržišnim cijenama.

Program potpore za proizvođače šećerne repe za razdoblje od 2023. do 2027. godine donosi ukupno 6,5 milijuna eura.

Među zanimljivijim odlukama s današnje sjednice vlade je i ona iz prijedloga izmjena i dopunama Zakona o carinskoj službi, kojim se od carinika i članova njihovih obitelji traži davanje izjave o imovinskom stanju, a uvodi se i redovno školovanje za carinike.