U uvjetima recesije u Hrvatskoj realne plaće padaju četvrtu godine zaredom, a po podacima statistike prosječna je mjesečna neto plaće zaposlenih u pravnim osobama za razdoblje od siječnja do prosinca 2013. iznosila 5.515 kuna, što je nominalno povećanje za 0,7 posto, a realno je manje za 1,5 posto u odnosu na godinu prije.

Tako je ukupna prosječna 'godišnja' neto plaća zaposlenih u pravnim osobama za 2013. iznosila 66.180 kuna, a tim se ukupnim iznosom, primjerice, može kupiti oko 6,2 četvorna metra novog stana.

Gledajući po pojednim djelatnostima, uz sva pojednostavljenja koje takve usporedbe donose, godišnja se suma prosječne neto plaće kretala od 34.824 kune u proizvodnji odjeće do 117.312 kune u promidžbi (reklami i propagandi) i istraživanju tržišta.

Statistički podaci pokazuju da, uz blagi nominalni rast, realne plaće padaju od 2010. godine (pri čemu je najveći realni pad zabilježen u 2012. od 2,6 posto u odnosu na godinu prije), a ni u ovoj se godini, s obzirom na projekcije kretanja BDP-a, ne očekuju bitne promjene, budući se tek s oporavkom gospodarstva i tržišta rada uspostavljaju temelji za rast plaća.

Tako analitičari HGK u idućem razdoblju očekuju daljnji realni pad plaća ili u najboljem slučaju stagnaciju. U svojim projekcijama analitičari HNB-a predviđaju da bi se realne plaće mogle smanjivati, s obzirom na to da bi rast nominalnih plaća mogao biti vrlo nizak.

Najniža prosječna neto plaća u proizvodnji odjeće, najviša u djelatnosti promiđžbe

Podaci Državnog zavoda za statistiku po pojednim djelatnostima pokazuju da je za razdoblje od siječnja do prosinca prošle godine najniža prosječna mjesečna plaća zabilježena u pravnim osobama u proizvodnji odjeće, od svega 2.902 kune mjesečno.

Najveća je pak prosječna mjesečna neto plaća među pojednim djelatnostima lani ostvarena u promidžbi (reklama i propaganda) i istraživanju tržišta, u iznosu od 9.776 kuna.

Prosječne mjesečne neto plaće tek nešto malo veće od tri tisuće kuna imali su u 2013. godini u zaštitnim i istražnim djelatnostima 3.012 kuna, proizvodnji kože i srodnih proizvoda 3.052 kune, uslugama u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika 3.198 kuna, a u preradi drva 3.341 kunu.

Na 'ljestvici' najnižih plaća slijede proizvodnja tekstila s 3.418 kuna, namještaja 3.450 kuna, gradnja zgrada 3.965 kuna.

Na drugoj strani te ljestvice, po visini prosječnih zarada, nakon prve djelatnosti reklame i propagande, slijedi zračni promet s 9.695 kuna prosječno mjesečno.

Plaće iznad osam tisuća kuna zabilježene su u još šest djelatnosti - telekomunikacijama 8.699 kuna, financijskim uslužnim djelatnostima, od 8.565 kuna, računalnom programiranju i savjetovanju 8.557, vađenju sirove nafte i prirodnog plina 8.552 kune, proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda 8.450 te u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda 8.102 kune.

Promatrano pak na razini područja djelatnosti od njih 19 prosječne plaće ispod državnog prosjeka zabilježene su u devet.

Pritom su daleko najniže ispod prosjeka administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti s 3.510 kuna.

U recesijom izrazito pogođenom građevinarstvu prosječna je plaća bila 4.643 kune, a u trgovini na veliko i malo 4.726 kuna.

U turističkom prometu lani su zabilježeni plusevi, no to izgleda nije puno pomoglo zaposlenima u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koji su s 4.819 kuna prosječne mjesečne neto plaće prilično ispod državnog prosjeka.

Kakvo je pak stanje u hrvatskoj industriji govori i podatak da je u prerađivačkoj industriji prosječna mjesečna neto plaća lani iznosila 4.899 kuna.

Ni poslovanju nekretnina nisu 'cvale ruže' s prosječnih 5.020 kuna, u poljoprivredi i ribarstvu prosječna je neto plaća iznosila 5.050 kuna mjesečno, a u opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 5.446 kuna.

U područja djelatnosti s neto plaćama ispod državnog prosjeka spada i obrazovanje, s 5.484 kune prosječno mjesečno. Pritom je za zaposlene u osnovnom obrazovanju prosječna plaća lani iznosila 4.931 kunu, u predškolskom 5.133 te u srednjem obrazovanju 5.274 kune, dok je u visokom obrazovanju prosječna plaća bila 8.119 kuna.

Područja djelatnosti s iznadprosječnim plaćama predvode financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja s 7.870 kuna i informacije i komunikacije s 7.759 kuna. Slijede opskrba električnom energijom, plinom i parom 7.260 kuna te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 7.093 kune.

Između šest i sedam tisuća kuna prosječne mjesečne plaće u 2013. godini imali su zaposleni u rudarstvu i vađenju (6.711 kuna), prijevozu i skladištenju (6.303), djelatnosi zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (6.115) i javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju (6.052 kune).

Nešto iznad prosjeka bile su i ostale uslužne djelatnosti s 5.676 te umjetnost, zabava i rekreacija s 5.631 kunom prosječne mjesečne neto plaće.