Prema prvoj procjeni DZS-a bruto domaći proizvod zabilježio je realan pad od 2,3% u odnosu na četvrto tromjesečje 2011, što je u skladu s našim očekivanjima. Na razini cijele godine BDP se realno smanjio za 2 posto. Iako prije objave konačnih podataka (20. ožujka) kretanje po komponentama nije poznato, visokofrekventni pokazatelji upućuju na pad u svim kategorijama potrošnje izuzev neto izvoza te na usporavanja aktivnosti u odnosu na treće tromjesečje.

Izrazito negativan doprinos očekujemo od nastavka pada osobne potrošnje i investicija u bruto fiksni kapital. Naime, dugotrajna recesija u gospodarstvu u potpunosti je iscrpila privatni segment gospodarstva osobito realni (proizvodnju) koji ujedno prolazi proces restrukturiranja. Navedeno se osjeća na tržištu rada gdje je došlo do daljnjeg smanjivanja zaposlenosti, rasta nezaposlenosti i pada realnih plaća odnosno smanjivanja raspoloživog dohotka pa je trgovina na malo u promatranom tromjesečju zabilježila realan pad od 4,9% godišnje. Na negativan doprinos investicija upućuje nastavak pada obujma industrijske proizvodnje i građevinskih radova. Jedino je izgledan pozitivan doprinos neto izvoza s obzirom na rast robnog izvoza i fizičkih pokazatelja u turizmu te pad robnog uvoza. Međutim, pozitivan doprinos neto izvoza nedovoljan je da bi zaustavio nepovoljne trendove.

U 2013. godini ne očekujemo oporavak, već u najboljem slučaju stagnaciju. Pri tome će negativni trendovi (nastavak pada) biti prisutni u prvom dijelu godine dok bi druga polovica godine mogla donijeti blagi oporavak pri čemu bi nakon višegodišnjeg pada blagi ali ipak pozitivan impuls trebao doći i od investicija. Nepovoljna kretanja na tržištu rada, odnosno visoka nezaposlenost, niska zaposlenost, stagnacija realnih dohodaka i posljedično potrošački pesimizam ograničavat će osobnu potrošnju. Država će biti primorana svoje rashode prilagoditi davno nastalim okolnostima tako da ni u tom segmentu ne očekujemo pozitivan doprinos rastu. Nekonkurentnost i nepovoljna struktura industrije (izvoza) uz volatilno vanjsko okruženje i očekivani pad naših najvažnijih trgovinskih partnera (Italija, Slovenija) ograničavajući su čimbenik bitnijeg doprinosa izvoza rastu gospodarstva.