Ukupni dug opće države koji se odnosi na dug središnje države, lokalne države te izvan proračunskih fondova je tako krajem prošle godine iznosio 117,9 milijardi kuna, što predstavlja 35,4 posto BDP-a, prenose analitičari RBA u Dnevnim financijskim vijestima.

Prema podacima Ministarstva financija na kraju 2009., a u odnosu na kraj 2008. godine javni dug je bio viši za 17,8 milijardi kuna ili 17,8%. Ukupni javni dug, koji uključuje dug opće države, dug HBOR-a i državna jamstva, je u promatranom razdoblju dosegnuo 167,9 milijardi kuna, čime je na godišnjoj razini bio viši za približno 23 milijarde kuna ili 15,9%. Taj je dug krajem 2009. predstavljao 50,4% ukupnog BDP-a.

Najvažnija kategorija, s udjelom od 66% u ukupnom javnom dugu, i dalje je ukupni dug središnje države, koji je premašio iznos od 110 milijardi kuna. Tako je u odnosu na kraj prethodne godine bio viši za 16,9 milijardi kuna ili 18,1%. U taj dug nisu uračunata aktivirana jamstva izdana brodogradilištima koja je tijekom godine država morala isplatiti, a koje Ministarstvo financija iskazuje kao povećanje financijske imovine.

Nakon duga središnje države, značajna kategorija javnog duga su državna jamstva koja su krajem prosinca iznosila 37,5 milijardi kuna, što je za 10,8% više nego na kraju 2008. Nadalje, ukupan dug HBOR-a je iznosio 12,4 milijarde kuna, što je porast u odnosu na prethodnu godinu za 15,1%.

Rastu javnog duga najviše je doprinijelo zaduživanje obveznicama na inozemnom tržištu. U ovoj će godini, s obzirom na očekivano slabije punjenje proračuna uz rast rashoda i potreba za refinanciranjem, ukupni javni dug vjerojatno rasti. Rastu će pridonijeti nova izdanja državnih obveznica na domaćem tržištu u prvom kvartalu, a ne treba zanemariti ni mogućnost da se aktiviraju državna jamstva, koja su u protekle dvije godine bilježila snažan rast, uprozoravaju analitičari.