Prema podacima HNB-a, u prva tri mjeseca ove godine monetarni agregat M1 zabilježio je razmjerno snažan pad u odnosu na kraj 2011. uslijed smanjenja i gotovog novca izvan banaka i depozitnog novca. Novčana masa (M1) na kraju je ožujka iznosila 47,4 mlrd. kuna, što je 5,5 mlrd. kuna ili 10,3% manje u odnosu na stanje na kraju 2011., a većim je dijelom rezultat smanjenja depozitnog novca (za 4,9 mlrd. kuna).

Depozitni novac se najviše smanjio u segmentu trgovačkih društava (za 3,9 mlrd. kuna) na što su djelomično utjecale i ranije isplate dividendi zbog činjenice da se od 1. ožujka počeo primjenjivati porez na dividende.

Monetarni agregat M4 (ukupna likvidna sredstva), koji obuhvaća novčanu masu, štedne i oročene kunske depozite, devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca, u odnosu na kraj 2011. također bilježi pad, najvećim dijelom zbog smanjenja novčane mase. Monetarni agregat M4 na kraju je ožujka iznosio 235,5 mlrd. kuna, što je za 5,5 mlrd. kuna ili 2,3% manje nego na kraju 2011.

Na godišnjoj razini M4 je zabilježio rast od 6,2 mlrd. kuna, odnosno 2,7%, što upućuje na nastavak vrlo blagih godišnjih stopa rasta koje gledamo već dvije godine. Tome je najviše pridonio rast štednih i oročenih kunskih depozita (za 5,8 mlrd. kuna) te nešto manje rast deviznih depozita (za 1,5 mlrd. kuna). Međutim, rastu kunskog izraza deviznih depozita pridonijela su i tečajna kretanja, odnosno slabljenje kune u odnosu na euro za 1,7 posto.

U godini pred nama ne vidimo mogućnost snažnijeg intenziviranja rasta monetarnih agregata. S jedne strane, rast štednje stanovništva ograničen je nepovoljnim prilikama na tržištu rada. Naime, visoka nezaposlenost i stagnacija realnih dohodaka onemogućavat će snažniji rast depozita ovog sektora. S druge strane, zbog ionako slabe likvidnosti poduzeća su smanjivala štedne i oročene depozite i u prošloj godini, a poboljšanje trenda ne treba očekivati ni u ovoj.