Porastom cijena stanova u brojnim je gradovima porasla potražnja za kućama, što je dovelo i rasta njihovih cijena, kažu iz Crozille, pri čemu je najveći godišnji rast vrijednosti kuća od 9,5 posto u studenom ostvaren u Splitu, a najveće poskupljenje stanova u Umagu, od 8,8 posto.

Kada je riječ o razlici u cijenama između stanova i kuća, ona je posebno izražena u Opatiji gdje se za kvadratni metar stana u prosjeku tražilo 3.147 eura, a za kuće 910 eura manje.

Vrijednosti tamošnjih kuća na godišnjoj su razini porasle tek za 0,9 posto, a cijene stanova za 6,8 posto.

Podaci oglasnika Crozilla.com pokazuju kako su stanovima u Zagrebu, za čije se kvadrate u prosjeku tražilo 2.063 eura, cijene porasle za 8,3 posto, a cijene kuća za 6,2 posto. Razlika u cijenama njihovih kvadrata tijekom studenog je iznosila 724 eura, odnosno 35 posto.

U jednakom su se postotku razlikovale i cijene u Varaždinu. Za kvadrat tamošnjih stanova tražilo se 1.160 eura, dok za kuće 412 eura manje.

Velika razlika od čak 43,3 posto zabilježena je u Bjelovaru, gdje su stanovi oglašavani po cijeni od 756 eura po kvadratu, a kuće 327 eura jeftinije.

Razlika od 37,2 posto ostvarena je u Osijeku u kojem su stanovi oglašavani po prosječnoj cijeni od 967 eura, dok se za kvadratni metar kuće tražilo 360 eura manje, dok su u Slavonskom Brodu kuće bile tek 98 eura po kvadratu jeftinije od stanova, čija je prosječna tražena cijena iznosila 773 eura.

U najskupljem gradu, Dubrovniku, za kvadratni metar stana u prosjeku se tražilo 3.650 eura, a za kuće tek 23 eura manje. Uz Dubrovnik i Opatiju, među skupljima je i dalje Split s cijenom stana od 2.915 eura po kvadratu i 269 eura jeftinijim kućama.

Cijene kvadrata zadarskih stanova oglašavanih putem Crozilla.com u prosjeku su iznosile 2.266 eura, dok su kuće bile 621 euro jeftinije.

Stanovi su u studenom bili jeftiniji od kuća tek u Poreču u kojem je razlika iznosila samo 16 eura, a za kvadratni se metar stana u prosjeku tražilo 2.003 eura.