Analitičari Hrvatske narodne banke (HNB) procjenjuju da će rast realnog BDP-a u ovoj godini vjerojatno biti viši od 2,3 posto, koliko su predviđali u srpnju, što ponajprije pripisuju snažnijem gospodarskom rastu u drugom tromjesečju te povoljnim kretanjima na početku trećeg tromjesečja.

"Rast realnog BDP-a u 2016. vjerojatno će biti viši od 2,3 posto, koliko je projicirano u srpnju", navodi se u ponedjeljak objavljenom Biltenu HNB-a, u kojem analitičari središnje banke ne izlaze s najnovijom procjenom gospodarskog rasta.

Objašnjavaju kako je revizija projekcije naviše posljedica boljih od očekivanih ostvarenja u drugom tromjesečju ove godine te povoljnih kretanja u trećem tromjesečju, što je u velikoj mjeri povezano s dobrim ostvarenjima u turističkoj sezoni.

U drugom tromjesečju 2016. rast gospodarske aktivnosti bio je sličnog intenziteta kao na početku godine te je na godišnjoj razini realni BDP povećan za 2,8 posto, što je znatno povoljnije nego što se očekivalo, navode analitičari HNB-a, podsjećajući i kako se na tromjesečnoj razini gospodarska aktivnost u drugom tromjesečju nastavila povećavati sličnom dinamikom kao u prva tri mjeseca ove godine (0,5 posto na tromjesečnoj razini).

"Do kraja godine očekuje se nastavak pozitivnih kretanja, a HNB-ov model brze procjene, ocijenjen na nepotpunim podacima, upućuje na to da bi gospodarska aktivnost u trećem tromjesečju mogla ostvariti visok tromjesečni porast kao posljedicu iznimno dobre turističke sezone. Ipak, godišnja stopa rasta realnog BDP-a mogla bi biti malo niža nego u drugome tromjesečju zbog izrazito snažnog dinamiziranja gospodarske aktivnosti u trećem tromjesečju prethodne godine", ističu iz HNB-a.

Naglašavaju kako su drugo tromjesečje ove godine obilježila i povoljna kretanja na tržištu rada.

"U drugom tromjesečju 2016. godine zaposlenost je nastavila rasti, ponajprije zbog povećanja broja zaposlenih u ostalim uslužnim djelatnostima privatnog sektora i u djelatnosti trgovine. Također, nastavio se trend smanjivanja nezaposlenosti, ali su prvi put od kraja 2014. dominirali odljevi zbog ostalih razloga (ponajprije brisanja iz evidencije) u odnosu na zapošljavanje", zamjećuju u središnjoj banci.

Istodobno, dodaju, usporio se rast nominalnih i realnih plaća, pri čemu je rast realnih plaća bio snažniji zbog istodobnog pada potrošačkih cijena.

Analitičari HNB-a ističu kako su intenzivnije korištenje fondova EU-a i rast izvoza usluga u turizmu glavni činitelji povećanja viška na tekućem i kapitalnom računu platne bilance.

"Na godišnji rast viška na tekućem i kapitalnom računu u drugom tromjesečju 2016. ponajviše je utjecalo intenzivnije trošenje sredstava (tekuće i kapitalne prirode) iz fondova EU-a te povećanje neto izvoza usluga pruženih u turizmu. Za razliku od toga, kretanja u međunarodnoj razmjeni robe imala su nepovoljan učinak na saldo tekućeg računa, zbog većeg prirasta uvoza od izvoza. Promatraju li se kumulativna ostvarenja u posljednjih godinu dana, višak na tekućem i kapitalnom računu sredinom 2016. iznosio je 5,4 posto BDP-a, što je, isključi li se učinak troška poslovnih banaka povezan s konverzijom kredita u švicarskim francima (ocijenjen na oko 2 posto BDP-a), neznatno niže nego u istome razdoblju prethodne godine", naglašavaju iz središnje banke.

Po podacima iz Biltena, stanje neto i bruto inozemnog duga na kraju lipnja 2016. činilo je 49 posto odnosno 97,3 posto BDP-a, što je za 3,5 odnosno 6,3 postotna boda manje nego na kraju prethodne godine.

Dug konsolidirane opće države iznosio je krajem lipnja 285,7 milijardi kuna, što je zbog tečajnih razlika te korištenja depozita države kod HNB-a za 3,9 milijardi manje u odnosu na stanje na kraju 2015. godine, navode analitičari središnje banke.