U petak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) potvrđuju da Hrvatska, nakon tri godine, izlazi iz razdoblja deflacije, s obzirom da su u ožujku potrošačke cijene porasle četvrti mjesec zaredom.

No, rast u ožujku od 1,1 posto sporiji je nego mjesec dana prije kada su potrošačke cijene porasle 1,4 posto na godišnjoj razini, najviše od kolovoza 2013. godine.

"Osim učinka baznog razdoblja, rast inflacije u ožujku potpomognut je godišnjim rastom cijena prijevoza, osobito u kategoriji goriva i maziva za osobne automobile", navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Najviše porasle cijene goriva i restorana

U ožujku su na godišnjoj razini najviše, 5,9 posto, porasle cijene prijevoza, pri čemu su cijene goriva za prijevozna sredstva skočile 13,3 posto.

S rastom od 4,0 posto slijedile su cijene restorana i hotela, dok su cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle za 3,3 posto, a duhana i alkoholnih pića za 2,6 posto.

Cijene u sektoru zdravlja porasle su, pak, za 2,1, u obrazovanju za 1,1 posto, a u rekreaciji i kulturi za 0,9 posto.

Cijene pokućstva i opreme za kućanstvo ojačale su za 0,8, a raznih dobara i usluga za 0,6 posto.

S druge strane, u ožujku su, u odnosu na isti mjesec prošle godine, najviše pale, za 4,9 posto, cijene stanovanja, vode, električne energije i plina, što je ponajviše posljedica pada cijena plina za 12,9 posto.

Slijedile su cijene komunikacije, s padom od 2,7 posto, dok su cijene odjeće i obuće skliznule 1,0 posto.

Cijene porasle i na mjesečnoj razini

U ožujku su potrošačke cijene porasle i na mjesečnoj razini, za 0,3 posto. Pritom su najviše, za 12,6 posto, porasle cijene odjeće i obuće zbog novih kolekcija u ponudi. S rastom od 0,3 posto slijedile su cijene restorana i hotela.

S druge strane, cijene hrane i bezalkoholnih pića pale su na mjesečnoj razini 0,8 posto, dok su cijene prijevoza skliznule 0,7 posto.

U prva tri mjeseca ove godine potrošačke su cijene porasle za 1,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

„I u nadolazećim mjesecima očekujemo nastavak pozitivnih stopa inflacije. Poticaj višim cijenama dolazit će od jačanja uvoznih inflacijskih pritisaka, prvenstveno s robnih tržišta sirove nafte i prehrambenih sirovina. Također, poticaj višim cijenama doći će i od promijenjene (više) stope PDV-a na određene usluge, ali i od trošarina", zaključuju analitičari RBA.

Ostvare li se prognoze o rastu u cijena i u idućim mjesecima, 2017. bi mogla biti prva godina s inflacijom nakon tri godine deflacije.

Lani su, naime, potrošačke cijene pale za 1,1 posto, znatno više nego u prethodne dvije godine. U 2015. su cijene u prosjeku pale za 0,5, a u 2014. godini za 0,2 posto.