Rast potražnje hrane na domaćem tržištu prilika je za jačanje domaće proizvodnje, istaknuli su iz Udruženja poljoprivrede HGK i Udruženja prehrambeno - prerađivačke industrije HGK.

Ta su udruženja u utorak održala zajedničku sjednicu Vijeća u Koprivnici na kojoj se razgovaralo o rastu potrošačkih cijena hrane i utjecaju na primarnu poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju.

Državni zavod za statistiku (DZS), kako su naveli iz HGK, uskoro bi trebao objaviti podatke o razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za cijelu 2024. godinu, a zadnji dostupni podaci govore o lošim trendovima u vanjskotrgovinskoj razmjeni.

Naime, u prvih 11 mjeseci 2024. generiran je deficit na godišnjoj razini od preko 2,25 milijarde eura, čime je znatno nadmašen rekordni deficit iz 2023. godine. Pokrivenost uvoza izvozom pala je s prošlogodišnjih 66 posto na 61 posto.

"Kada govorimo o inflaciji ne možemo zanemariti nisku samodostatnost i veliku uvoznu ovisnost te utjecaj uvoza na povećanje cijena hrane, zbog čega je nužno jačati domaću proizvodnju", kazao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

Naglasio je kako je posebno problem izražen u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji gdje je vrijednost proizvodnje u tekućim cijenama pala za 0,4 posto, a realni dohodak za preko 6 posto u odnosu na 2023. godinu.

Predsjednica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK Ljiljana Šapina je kazala kako je kontinuirani višegodišnji rast uvoza hrane, kako sirovina, tako i gotovih proizvoda, posebno u kategorijama mesa i prerađevina, mlijeka i prerađevina, mlinskih i pekarskih proizvoda, voća i povrća, u zadnjih nekoliko mjeseci praćen i povećanom potražnjom hrane na domaćem tržištu.

"Takva kretanja na tržištu hrane predstavljaju priliku za povećanje domaće proizvodnje radi potreba industrije, kućanstava, turističke potrošnje, ali i našeg izvoza", istaknula je Šapina.

Predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK Vlado Čondić Galiničić je kazao kako je potrebno uz napore proizvođača i općenito bolje povezivanje primarne proizvodnje i prerade osigurati potporu države za ulaganja u dugotrajnu imovinu u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, radi povećanja volumena i produktivnosti u proizvodnji hrane.

"Potrebne su izmjene Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023. - 2027. u smjeru povećanja alokacije za investicijske mjere u poljoprivredi i preradi. Treba riješiti i goruće pitanje upravljanja državnim poljoprivrednim zemljištem i čim prije krenuti s izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Očekujemo kako će se rast cijena u maloprodaji uskoro svesti na prihvatljive okvire, da će se tržište stabilizirati i da neće više biti potrebe za ograničenjem cijena pojedinih prehrambenih proizvoda", zaključio je Čondić Galiničić.