Podaci Eurostata objavljeni u četvrtak pokazuju da je krajem prvog tromjesečja ove godine javni dug Hrvatske dosegnuo je 300,14 milijardi kuna ili 86,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pa se Hrvatska našla među članicama Europske unije s najvećim rastom tog duga.

Udjel javnog duga u BDP-u od 86,4 posto u prvom tromjesečju veći je u odnosu na isto lanjsko razdoblje za 1,0 postotni bod. U odnosu na četvrto lanjsko tromjesečje, taj je udjel, pak, u prvom kvartalu ove godine bio veći za 2,6 postotnih bodova, pa se Hrvatska svrstala među članice EU-a s najvećim rastom tog pokazatelja.

"To vam je samo činjenica da smo u trećem mjesecu izdali obveznicu koju smo refinancirali u četvrtom mjesecu. Dakle, kad budu objavljeni podaci za travanj, to će se iznivelirati. Imali smo izdavanje obveznice u jednom mjesecu, koje smo koristili za isplatu obveznica koja je dospijevala u mjesecu nakon. Samo to", odgovorio je ministar Marić na upit novinara po izlasku sa sjednice Vlade.

Analitičari: Rast javnog duga privremen, past će već u travnju

Nakon niza kvartala pada na godišnjoj razini, u prvom tromjesečju ove godine hrvatski javni dug porastao je za 12 milijardi u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a njegov iznos od 300,14 milijardi kuna najveći je od kada se vode ti podaci.

I analitičari kažu kako je taj rast samo privremen i kako će u ovoj godini udjel duga u BDP-u dodatno pasti. Objašnjavaju da je rast duga posljedica izdavanja obveznica na inozemnom tržištu kapitala u ožujku od 1,25 milijardi eura.

Rast javnog duga uslijedio je nakon što je "država u ožujku izdala 1,25 milijardi eura obveznica na globalnom tržištu, a još joj nije dospjela na naplatu obveznica od 1,5 milijardi dolara. Ta je obveznica, naime, na naplatu dospjela u četvrtom mjesecu", objašnjava Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

"Tako da će se, nakon velikog rasta u trećem mjesecu, u četvrtom mjesecu javni dug ponovno normalizirati i vratiti na niže razine. Riječju, tehnički rast duga u trećem mjesecu bio je priprema za refinanciranje obveznice u četvrtom", kaže Kovač.

U idućem razdoblju očekuje pad javnog duga jer smatra da će se proračunski deficit ove godine zadržati na niskim razinama od oko 1,2 do 1,3 posto BDP-a.

Zbog toga bi, procjenjuje Kovač, udjel javnog duga u BDP-u do kraja godine mogao skliznuti prema 81,5 posto.

"Dakle, očekujemo nastavak pozitivnih trendova koji su započeti prošle godine. Nakon nedavnog izlaska Hrvatske iz EU Procedure prekomjernog deficita, očekivani pad javnog duga vidimo kao snažan pozitivni faktor koji bi mogao utjecati na poboljšanje hrvatskog kreditnog rejtinga u idućem razdoblju", zaključio je Kovač.