Rast inflacije izravna je posljedica rata na Bliskom istoku i rasta cijena energenata na svjetskim tržištima, rekao je u srijedu na sjednici vlade premijer Andrej Plenković.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, inflacija je u ožujku na godišnjoj razini iznosila 4,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok Eurostat inflaciju u Hrvatskoj u ožujku na godišnjoj razini procjenjuje na 4,7 posto, što je najveća stopa u eurozoni.

Plenković je istaknuo da je inflacija porasla u 17 država eurozone, praktički na razini cijele Europske unije te da najveći inflacijski pritisci dolaze iz segmenta energenata, čije su cijene porasle za više od 11 posto.

"Bilježimo i određene ohrabrujuće trendove, poput pada cijena industrijskih proizvoda te umjerenijeg rasta cijena hrane od 0,39 posto, koji je niži od ukupne stope inflacije od 4,8 posto, dodao je.

Nije vrijeme za dizanje cijena i ekstraprofiterstvo

Podsjetio je da je prošli tjedan održana sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća, vezana uz 10. paket mjera Vlade za zaštitu građana i gospodarstva.

"Tada smo poslali jasnu poruku svim gospodarskim akterima da s obzirom na mjere koje je vlada poduzela na amortizaciji cijena naftnih derivata, ne vidimo potrebe ni opravdanja za dizanje cijena ili prelijevanje posljedica vala energetske krize na građane, tj. krajnje potrošače", istaknuo je Plenković.

"Ovo nije vrijeme za stvaranje ekstradobiti, nego za solidarnost i razboritost u određivanju cijena", rekao je.

Podsjetio je da je vlada ograničila rast cijene naftnih derivata, koje su niže nego najviše cijene u vremenu početka ruske agresije na Ukrajinu, te osigurala stabilne cijene struje i plina do 1. listopada.

"Učinit ćemo sve i dalje da osiguramo dostupnost svih energenata i priuštivost cijena te ćemo sprečavati prekomjerno dizanje cijena", rekao je Plenković.

Istaknuo je da vlada ne može u tržišno-socijalnom gospodarstvu administrativno određivati baš cijene svih proizvoda u trgovinama, jer bi to odmah dovelo do nestašica proizvoda i ugrozilo bi proizvodnju i cijeli opskrbni lanac.

"Međutim, subvencioniranjem cijena plina, struje i goriva mislim da dovoljno amortiziramo kako bi svi akteri u lancu mogli biti vrlo mudri i suzdržani u pogledu rasta cijena", rekao je.

Podsjetio je da je i dalje na snazi ograničena cijena 100 osnovnih proizvoda, zakonski je utvrđeno sidrenje cijena, a snižene stopa PDV-a na snazi su od 2022. godine.

"Apeliramo na sve da ne eskaliraju s rastom cijena, s obzirom na ovu krizu, jer vlada poduzima mjere koje to nastoje ograničiti", rekao je.

Komentirajući jučer objavljene podatke o prihodima od stranih turista u 2025. godini od 15 milijardi i 298 milijuna eura, što predstavlja rast od dva posto u odnosu na 2024. godinu, odnosno prihodovano je 292,5 milijuna eura više, Plenković je apelirao da se s obzirom na promijenjene okolnosti, ratna zbivanja i nesigurnost, vodi "vrlo razumna cjenovna politika", što je prema njegovim riječima "jedino pravo jamstvo uspjeha turističke sezone u 2026. godini".