Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom kvartalu porastao 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To je već 11. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,5 posto.

No, to je nešto manje od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 3,0 posto na godišnjoj razini.

Njihove procjene rasta kretale su se od 2,7 do 3,4 posto.

"Podatak o rastu BDP-a uglavnom je u skladu s očekivanjima, a nema ni većih iznenađenja u njegovoj strukturi. Nastavak rasta gospodarstva sugerirale su brojke o dobrom trendu osobne potrošnje", kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

Najveći pozitivni doprinos BDP-u u drugom tromjesečju ostvaren je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava, navodi se u priopćenju DZS-a.

Potrošnja kućanstava porasla je za 3,8 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na 3,5 posto u prethodnom kvartalu.

Ta stopa rasta potrošnje "najviša je od prvog tromjesečja 2008. godine. Treba napomenuti da se rast potrošnje za razliku od pretkriznog razdoblja ne odvija uz porast zaduživanja", navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Na jačanje potrošnje nakon poreznog rasterećenja osobnog dohotka početkom godine ukazivali su ranije objavljeni podaci, prema kojima promet u trgovini na malo na godišnjoj razini raste 34 mjeseca zaredom, pri čemu je u lipnju skočio 7,8 posto, najviše u posljednjih 10 godina.

Premda usporen, nastavljen trend rasta investicija

U drugom je tromjesečju nastavljen i rast bruto investicija u fiksni kapital, i to već osmi kvartal zaredom. No, rast je usporen na 3,2 posto s 5,4 posto u prethodnom kvartalu.

"To može biti jednim dijelom vezano uz Agrokor, no s druge strane, u drugom kvartalu prošle godine bio je dosta jak rast investicija tako da je baza bila viša. Stoga bih rekao da je na investicijama zabilježeno određeno usporavanje, ali imamo potvrdu trenda njihova rasta", kaže Kovač.

I analitičari RBA smatraju da je "moguće da je usporavanje dijelom podržano odgodom investicija u određenim kompanijama zbog situacije oko i u koncernu Agrokor te učinkom baznog razdoblja".

S druge strane, navode da su pozitivan trend u procesu povlačenja sredstava EU fondova, skroman ali postojani oporavak građevinarstva te nastavak kapitalnih ulaganja poduzeća podržali nastavak pozitivnih trendova i kod investicija.

Kovač poručuje da nema iznenađenja ni u potrošnji države. U drugom je kvartalu porasla za 1,7 posto, brže u odnosu na prethodni kvartal kada je rast iznosio 1,6 posto.

"Neto izvoz očekivano je blago negativan, prije svega zbog trendova u robnoj razmjeni. Vidimo pritisak na uvoznoj strani zbog oporavka gospodarstva i nešto jače domaće potrošnje", objašnjava Kovač.

Izvoz roba i usluga porastao je u drugom tromjesečju za 3,6 posto, sporije u odnosu na 8,6 posto u prethodnom kvartalu. Pritom je izvoz roba porastao za 4,3 posto na godišnjoj razini, a uvoz roba 5,4 posto.

U trećem kvartalu u fokusu turizam, u četvrtom Agrokor

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, BDP je u drugom tromjesečju ojačao za 0,8 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na drugo lanjsko tromjesečje porastao za 3,4 posto.

"Gospodarski rast malo je poboljšan u odnosu na prvi kvartal, što potvrđuje našu očekivanu stopu rasta za cijelu godinu od nešto malo ispod 3 posto", kaže Kovač.

Dodaje da u trećem kvartalu očekuje nastavak pozitivnih trendova zbog turističkih rezultata, dok će se u četvrtom kvartalu vidjeti hoće li na gospodarski rast nekakav utjecaj imati restrukturiranje Agrokora.

"No, od toga ne očekujemo značajnije negativne pritiske", zaključuje Kovač.

Analitičari RBA očekuju ove godine sličnu stopu rasta BDP-a.

"Prema našim očekivanjima, BDP bi u cijeloj 2017. trebao realno rasti po stopi od 2,9 posto podržan prije svega domaćom potražnjom, u prvom redu potrošnjom kućanstava te investicija. Pozitivni učinci rasta izvoza roba i usluga bit će umanjeni još uvijek visokom razinom uvozne ovisnosti, pa će i učinak neto inozemne potražnje biti blago negativan", ocjenjuju analitičari RBA.

Rast hrvatskog BDP-a iznad prosjeka EU-a

Rast hrvatskog BDP-a bio je i u drugom tromjesečju veći od prosjeka u Europskoj uniji (EU).

Prema nedavno objavljenim sezonski prilagođenim podacima Eurostata, gospodarstvo EU-a poraslo je u tom kvartalu za 0,6 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, a hrvatsko za 0,8 posto.

Na godišnjoj je razini, pak, gospodarstvo EU-a poraslo za 2,3 posto, a hrvatsko za 3,4 posto.