Nakon "barem" 3,5 posto u ovoj godini, hrvatsko gospodarstvo bi u idućoj trebalo porasti za "vrlo solidnih" oko tri posto, rečeno je u utorak na predblagdanskom druženju poslovodstva Erste banke s novinarima.

Glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač izjavio je da u 2024. očekuje stopu gospodarskog rasta "barem na razini" 3,5 posto, čime će se zadržati trend rasta bitno iznad prosjeka eurozone. Stabilan gospodarski rast bi se trebao nastaviti i u 2025. godini, a prognoza je da će se kretati oko razine od tri posto.

Taj bi rast po Kovačevim riječima trebao biti podržan ponajprije osobnom potrošnjom i investicijama. Pritom, dominantni faktori koji podržavaju osobnu potrošnju su stanje na tržištu rada, u vidu rekordno niske razine nezaposlenosti, rasta zaposlenosti, kao i daljnjeg rasta plaća. Investicije, pak, će se i dalje dominantno temeljiti na snažnom priljevu europskih fondova.

"Tako da, nakon jedne dobre 2024. zapravo i dalje očekujemo jednu vrlo solidnu 2025.", izjavio je bančin makroekonomist. Tako bi se u ovoj i idućoj godini trebao nastaviti trend konvergencije životnog standarda prema prosjeku EU-a, pri čemu bi se trebao približiti razini od 80 posto.

Inflacija oko tri posto

Kada je riječ o inflaciji, u 2024. je zabilježeno njezino očekivano usporavanje, a prosječno bi se u ovoj godini trebala kretati oko tri posto, a vrlo slično i u idućoj.

Kovač je napomenuo da se s vremenom pomalo promijenila i struktura inflacije, pa je sada manje vođena troškovnom stranom, što se prije svega reflektiralo u visokim cijenama energije i hrane, a u većoj je mjeri "potražna", što proizlazi i iz činjenice da Hrvatska raste iznad prosjeka EU-a.

U kontekstu usporavanja inflacije, očekuje se da će Europska središnja banka (ESB) nastaviti sa spuštanjem kamatnih stopa, do očekivane razine od dva posto.

Pad kamata

Pritom, vidljiv je i postupni trend pada kamata za građane i poduzeća, no koji je "definitvno brži" kod poslovnog sektora. No, to treba promatrati u kontekstu činjenice da su u fazi rasta kamata one rasle brže za poslovni sektor, a sporije za građane.

"Poduzeća su uvijek nešto malo direktnije vezana na kamatne stope ESB-a, kod građana je to ipak nešto blaži efekt", dodao je Kovač.

Kada je riječ o dugoročnijoj perspektivi gospodarskog rasta, on je jednim dijelom određen i međunarodnim okruženjem, ali definitivno i daljnjim fokusom na strukturne reforme, kojima cilj treba biti olakšati strane investicije, uz naglasak na veću predvidljivost poslovanja u dužem roku, izjavio je glavni ekonomist Erste banke.

Druženju su nazočili i predsjednik uprave Erste banke Christoph Schoefboeck te članica uprave Katarina Kraljević. Schoefboeck je rekao da Erste banka u Hrvatskoj ima vrlo čvrstu kapitalnu poziciju, dobru likvidnost, a poslovni rezultati u 2024. bi trebali biti "dobri", otprilike na razini prethodne godine. Pritom, ostvaren je priljev novih klijenata, kako u korporativnom sektoru tako i onom građanstva

Širenje Keks Paya na regiju

Apostrofirao je koordinacijsku ulogu hrvatske podružnice banke, kao svojevrsnog "huba" Erste grupe za jugoistočnu Europu, a u područjima tržišta dužničkog kapitala, ekonomskih istraživanja, prekograničnog korporativnog kreditiranja, investicijskih fondova te digitalnih rješenja.

Potonje se odnosi i na George internet bankarstvo i aplikaciju za brzo slanje i primanje novca Keks Pay, pri čemu je Schoefboeck otkrio da su dobili odobrenje ESB-a za osnivanje tvrtke Keks Pay, koja će onda usluge, osim u Hrvatskoj, moći pružati u cijeloj regiji, a u prvom redu razmatra se Sjeverna Makedonija, Crna Gora, a potencijalno i Bosna i Hercegovina.

Kraljević je iznijela podatke da aplikacija George ima više od 473 tisuće aktivnih korisnika, a Keks Pay više od 477 tisuća.

Govoreći o značajnom ubrzanju razvoja digitalnih rješenja, istaknula je da digitalna prodaja bilježi kontinuirani rast, pa je tako u posljednje četiri godine njen udio porastao s oko 15 na trenutnih 50 posto, a u slijedeće tri godine cilj je doseći 80 posto udjela.

No, kaže da to ne bi trebalo umanjiti važnost poslovnica, koje će se razvijati u smjeru savjetodavnih centara. "U proteklih devet godina broj poslovnica je smanjen za 16 posto. U idućem razdoblju ne vidimo trend daljnjeg značajnijeg smanjenja", napisala je Kraljević u svojoj prezentaciji.