Europska komisija je u četvrtak u zimskim ekonomskim prognozama blago povećala procjene rasta hrvatskog BDP-a za ovu godinu na 2,6 posto u odnosu na prethodne jesenske prognoze i zadržala procjenu rasta za sljedeću godinu od 2,8 posto, dok bi inflacija trebala usporiti na 2,5 posto.

Komisija je u zimskim ekonomskim prognozama u kojima procjenjuju kretanje BDP-a i inflacije, zadržala procjenu rasta za 2023. godinu od 2,6 posto u odnosu na jesenske prognoze iz studenoga prošle godine, za ovu godinu je blago povisila procjenu rasta na 2,6 s 2,5 posto, a za sljedeću godinu predviđa rast od 2,8 posto, kolika je bila procjena i u jesenskim prognozama.

"Procjenjuje se da je rast hrvatskog BDP-a ostao snažan u 2023. godini - 2,6 posto, jednako kao i jesenskim prognozama. Gospodarska aktivnost bila je podržana domaćom potražnjom, privatnoj potrošnji pogodovalo je povoljno kretanje plaća i snažno povjerenje potrošača, mjesečni podaci o trgovini na malo ukazuju na ubrzanje u četvrtom tromjesečju", navodi Komisija.

U prošloj godini je, prema procjenama Komisije, Hrvatska imala drugi najveći rast nakon Malte čije se rast procjenjuje na 6,1 posto. Prema predviđenom rastu u ovoj godini, Hrvatska je na petom mjestu iza Malte (4,6 posto), Rumunjske (2,9 posto) Poljske (2,7 posto) i Cipra 2,8 posto.

Gospodarstvo u EU-u i u eurozoni u ovu je godinu nakon prigušenog prošlogodišnjeg rasta ušlo na slabijoj osnovi nego što se očekivalo. Stoga je Komisija blago smanjila procjene rasta u odnosu na jesenske prognoze na 0,5 s 0,6 posto za prošlu godinu. Za ovu godinu predviđa rast od 0,9 posto u EU-u (u jesenskim prognozama bilo je 1,3 posto), a u eurozoni smanjena je procjena na 0,8 posto s 1,2 posto.

Sljedeće godine previđa se rast od 1,7 posto u EU27 i u eurozoni 1,5 posto.

Snažan rast investicija potaknut EU-ovim fondovima

U Hrvatskoj su prošle godine fondovi Europske unije podržali snažan rast investicija, uključujući i povlačenje sredstava iz proračunskog razdoblja od 2014. do 2020. koja su se mogla povlačiti do kraja prošle godine. Izvoz robe je prošle godine pao zbog slabe vanjske potražnje, ali je ukupno neto trgovinska bilanca pozitivno pridonijela rastu zbog snažnog izvoza usluga, pretežno u turističkom sektoru, a nakon usvajanja eura i pristupanja šengenskom području početkom 2023.

U ovoj godini, Komisija predviđa rast hrvatskog BDP-a od 2,6 posto, uglavnom zbog snažne domaće potražnje i zbog prenošenja pozitivnog zamaha iz prošle godine.

Očekuje se da će se rast potrošnje kućanstava ubrzati kako se inflacija smanjuje, a zaposlenost i realne plaće nastavljaju rasti. Značajna potpora rastu plaća očekuje se od državnog sektora, gdje se reformom određivanja plaća u javnom sektoru predviđaju znatna jednokratna povećanja.

Predviđa se da će se rast ulaganja i javne potrošnje usporiti, ali će ostati solidan, također u svjetlu nastavka provedbe Plana oporavka i otpornosti i očekivanog ublažavanja uvjeta financiranja.

Nakon što je rast izvoza usluga dosegnu relativno visoke razine, predviđa se usporavanje izvoza usluga, dok se predviđa ponovni rast izvoza robe s postupnim oporavkom vanjske potražnje.

Zbog većeg rasta uvoza, očekuje se da će neto izvoz imati mali negativni doprinos rastu BDP-a.

Sljedeće godine predviđa se rast od 2, 8 posto, kao što je bilo i u jesenskim prognozama. Rast će biti široko utemeljen, a očekuje se da će se pozitivan doprinos domaće potražnje rastu BDP-a vjerojatno smanjiti, a povećati doprinos vanjske trgovine zbog daljnje jačanja izvoza.

Inflacija prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC) pala je 8,4 posto u 2023., sa 10,7 posto u 2022., dok je inflacija, ako se isključe energija i hrana iznosila 8,8 posto. Obje su bile su veće nego u eurozoni, gdje su iznosile 5,4 posto, odnosno 5 posto bez energije i hrane.

Usporavanju inflacije uglavnom su pridonijele cijene energije i prerađene hrane, dok su se cijene usluga pokazale tvrdokornijima, čemu je znatno pridonio turistički sektor zbog velike inozemne potražnje.

Inflacija 2,5 posto u 2024. i dva posto u 2025. godini

Predviđa se da će inflacija u Hrvatskoj ove godine pasti ispod prosjeka u EU-u i u eurozoni. Ove bi godine trebala usporiti na 2,5 posto i na dva posto sljedeće, pri čemu se očekuje da će cijene energije i neprerađene hrane potaknuti silazni trend, dok se predviđa da će inflacija u uslugama ostati otpornija.

Komisija navodi da postoji rizik od sporijeg pada inflacije od očekivanog zbog pritisaka na troškove plaća, osobito ako oni nisu apsorbirani u dobiti poduzeća.

Za EU27 Komisija predviđa da će ove godine inflacija usporiti na tri posto, a sljedeće na 2,5 posto. Za eurozonu procijenuje se da će inflacija ove godine biti 2,7 posto, a sljedeće 2,2 posto.