Rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda ove će godine biti drugi najviši u EU-u i ostat će među najvišima i sljedeće dvije godine, dok bi inflacija s ovogodišnjih 8,1 posto trebala pasti na 2,4 posto sljedeće i na 1,67 posto 2025. godine, procjenjuje Europska komisija u svojim jesenskim gospodarskim prognozama.

Hrvatsko gospodarstvo ove bi godine trebalo rasti 2,6 posto, što je drugi najviši rast u EU-u, nakon Malte čiji bi BDP trebao rasti 4 posto. Sljedeće godine, rast bi trebao usporiti na 2,5 posto, a 2025. ubrzati na 2,8 posto.

Gospodarstvo u EU27 ove bi godine trebalo skromno rasti po stopi od 0,6 posto, sljedeće godine 1,3 posto, a 2025. 1,7 posto. Slično je i u eurozoni - ove godine predviđa se rast od 0,6 posto, sljedeće 1,2 posto, a 2025. 1,6 posto.

"Očekuje se da će hrvatski BDP rasti kontinuiranim tempom, podržan povećanjem osobne potrošnje, rastućim realnim plaćama i ulaganjima potaknutim fondovima EU-a", navodi Komisija.

Rast zaposlenosti ostaje solidan, ove godine će rasti 2,1 posto, a sljedeće dvije godine po 1,1 posto. Očekuje se rekordno niska nezaposlenost, ove godine stopa nezaposlenosti past će na 6,5 posto, sljedeće na 6,2 posto, a 2025. na 5,8 posto.

Očekuje se smirivanje inflacije potaknuto nižim cijenama energije i nepraređene hrane, dok inflacija cijena usluga ostaje tvrdokornija. Na saldo opće države vjerojatno će negativno utjecati velika povećanja plaća u javnom sektoru i socijalnih naknada koja vrše pritisak na rashode, dodaje Komisija.

Hrvatsko gospodarstvo je prošle godine snažno raslo (6,3 posto) zahvaljujući solidnom rastu privatne potrošnje unatoč visokoj inflaciji.

Očekuje se da će realni rast BDP-a ostati solidan, 2,6 posto u 2023 godini, čemu pridonosi pristupanje Hrvatske eurozoni i šengenskom području.

Potražnja potrošača trebala bi ostati visoka uz rast zaposlenosti i realnih plaća. Predviđa se da će i državna potrošnja i ulaganja pozitivno pridonijeti rastu, pri čemu će ulaganja uvelike biti podržana povećanom apsorpcijom fondova EU-a.

Predviđa se da će neto izvoz pozitivno pridonijeti rastu BDP-a budući da smanjenje uvoza robe poništava manji izvoz robe, uz sveukupnu snažnu turističku potražnju.

Rast potaknut uglavnom domaćom potražnjom, glavni rizik sporiji pad inflacije

Sljedeće godine, rast od 2,5 posto bit će uglavnom potaknut domaćom potražnjom dok ukupna inflacija pada prema 2 posto.

Predviđa se da će se doprinos neto izvoza znatno smanjiti, ali će ostati pozitivan, uz podršku sve veće potražnje u gospodarstvima glavnih trgovinskih partnera.

U 2025. godini očekuje se široko utemeljen rast od 2,8 posto, također podržan povećanom apsorpcijom bespovratnih sredstava i zajmova iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

Glavni rizik za gospodarske izglede je sporiji pad inflacije od očekivanog, koji je u Hrvatskoj ustrajnija nego u većem dijelu europodručja.

Ako se povećanje plaća intenzivira, nakon što je već rezultiralo relativno višim rastom jediničnih troškova rada, moglo bi dovesti do spirale plaća i cijena, a taj bi se rizik mogao povećati ako se pritisci na troškove plaća ne apsorbiraju kroz profite poduzeća koji su porasli 2022. i početkom 2023. U takvom scenariju trgovinska bi se bilanca mogla pogoršati zbog snažnog rasta domaće potražnje, dok bi cjenovna konkurentnost mogla biti ugrožena.

Stopa zaposlenosti trebala bi nastaviti rasti unatoč blagom smanjenju ukupnog broja stanovnika.

Mjere za usavršavanje i prekvalifikacije radnika predviđene u Nacionalom planu oporavka i otpornosti pomoći će radnicima koji prelaze u sektore koji rastu.

Očekuje se da će ove godine stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), usporiti na 8,1 posto, sljedeće godine pasti na 2,4 posto i 2025. na 1,6 posto, zahvaljujući tome da manje cijene energije i neprerađene hrane djelomično nadoknađuju stalna, iako usporavajuća, povećanja cijena usluga i industrijske robe.

Ako se isključi energija i hrana, inflacija mjerena HICP-om, ove bi godine trebala biti 8,3 posto, sljedeće 3,5 posto, a 2025. 2,7 posto.

U ovim procjenama Komisija uključuje učinak pretpostavljenog postupnog ukidanja mjera za ublažavanje utjecaja visokih cijena energije od kraja ožujka 2024.

Zbog snažnog gospodarskog rasta i inflacije prošle su godine fiskalni prihodi znatno porasli, što je pomoglo da se deficit pretvori u mali višak od 0,1 posto BDP-a.

Očekuje se da će veliki ekstra prihodi u 2023., podržani kontinuiranom snažnom gospodarskom aktivnošću i visokom inflacijom, biti poništeni velikim povećanjem plaća i socijalnih naknada, što bi bi trebalo rezultirati malim deficitom opće države od 0,1 posto BDP-a u 2023. U 2024. očekuje se povećanje deficita na 1,8 posto BDP-a, uslijed daljnje prilagodbe plaća u javnom sektoru i socijalnih davanja, koji će biti veći od inflacije te zbog većeg udjela nacionalne komponente u investicijama. Prihodi od neizravnih poreza trebali bi ostati konstantni kao udio u BDP-u, dok bi izravni porezi i doprinosi trebali rasti zbog pozitivnog kretanja zaposlenosti i plaća unatoč značajnom povećanju poreznih izuzeća.

Deficit opće države s ovogodišnjih 0,1 posto BDP-a povećat će se na 1,8 posto 2024. i 2025. godine Očekuje se da će omjer duga i BDP-a značajno pasti sa 68,2 posto u 2022. na 60,8 posto u 2023., Predviđa se da će se javni dug nastaviti smanjivati na 58,8 posto BDP-a 2024. i 58,2 posto 2025. Smanjenje udjela javnog duga u BDP-a događa se unatoč povećanju deficita zbog snažnog rasta BDP-a.