Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To je manje od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 3,1 posto na godišnjoj razini.

Njihove procjene rasta kretale su se u vrlo širokom rasponu od 2,3 do 4,2 posto.

To je već deseto tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 3,4 posto.

Rast od 2,5 posto najsporiji je od četvrtog tromjesečja 2015. godine.

Snažan rast potrošnje i investicija

"Rast BDP-a je ispod očekivanja, no kretanja po kategorijama potrošnje u skladu su s očekivanjem. Naime, najznačajniji doprinos rastu došao je od potrošnje kućanstava, što je bilo očekivano, s obzirom na porezno rasterećenje od početka ove godine, ali i rast zaposlenosti. To ima pozitivan utjecaj na kretanja dohotka kućanstava", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Potrošnja kućanstava porasla je u proteklom tromjesečju za 3,5 posto, što predstavlja snažan rast, ali sporiji u odnosu na 3,7-posto u prethodnom kvartalu.

Pozitivno je na BDP utjecalo, kaže Šantić, i ubrzanje rasta kapitalnih investicija, koje su zbog toga u značajnijoj mjeri nego u prethodnom razdoblju doprinijele rastu BDP-a.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su već sedmi kvartal zaredom, i to za 5,4 posto, brže u odnosu na 4,6 posto u prethodnom tromjesečju.

"Ipak, nešto kasniji termin Uskrsa ove godine rezultirao je relativno skromnim rastom izvoza usluga. Samim time, unatoč snažnom rastu izvoza roba, negativni doprinos neto izvoza smanjio je dinamiku gospodarskog rasta na samom početku godine", objašnjava Šantić.

Prema izvješću DZS-a, najveći pozitivni doprinos BDP-u u prvom tromjesečju ostvaren je rastom izvoza roba, 3,4 postotna boda.

Doprinos domaće potražnje bio je također pozitivan, 3,8 postotnih bodova, no doprinos neto inozemne potražnje bio negativan.

Analitičari najavljuju smanjenje procjena

S obzirom na usporavanje rasta gospodarstva već u prvom tromjesečju, u kojemu se nije očekivao veći utjecaj krize u Agrokoru na BDP, Šantić kaže da će smanjiti procjene rasta u ovoj godini.

"Kratkoročno, očekujem da bi problemi s Agrokorom u drugom tromjesečju mogli imati vidljiviji utjecaj na kretanje BDP-a nego na samom početku godine, na što ukazuju kretanja u industrijskoj proizvodnji i usporavanje rasta potrošnje kućanstava", kaže Šantić.

DZS je jučer objavio da je industrijska proizvodnja u travnju pala za 0,6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je njezin prvi pad nakon više od dvije godine neprestanog rasta.

Ujedno, DZS je jučer objavio i podatak da je u travnju promet u trgovini na malo porastao 2,8 posto na godišnjoj razini, znatno sporije u odnosu na 7,7-postotni rast u prtehodnom mjesecu.

Od domaćih rizika, Šantić navodi i mogućnost da politička nestabilnost poprimi dugotrajniji karakter.

U međunarodnom okruženju u kratkom roku ne vide se značajniji rizici, kaže Šantić, istaknuvši tek da najveća opasnost ostaje mogućnost da dođe do rasta kamatnih stopa.

"Sigurno je da će ova stopa rasta BDP-a u prvom tromjesečju dovesti do korekcije naših projekcija za cijelu godinu. Dosad smo u 2017. očekivali rast od oko 3 posto, no vjerojatno ćemo to korigirati na oko 2,5 posto. Problem s Agrokorom ostaje nešto što u srednjem roku predstavlja značajni negativni potencijal", zaključuje Šantić.

Među prvima je nedavno na rizik od Agrokora reagirala Europska komisija, koja je u proljetnim prognozama smanjila procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini s prethodnih 3,1 na 2,9 posto.

"Ekonomski oporavak trebao bi ostati snažan i široko utemeljen. Problemi s kojima se suočava najveća hrvatska privatna tvrtka utjecat će na rast, ali realni BDP bi trebao rasti za solidnih 2,9 posto ove godine i blago usporiti kasnije", navodi se u prognozama Komisije.