Realni BDP mogao bi u prvom ovogodišnjem tromjesečju porasti za 0,5 posto u odnosu na prethodni kvartal, procjenjuju analitičari Hrvatske narodne banke u danas objavljenoj svibanjskoj Informaciji o gospodarskim kretanjima.

Napominju kako je tijekom prvog tromjesečja 2014. zabilježen oporavak gospodarske aktivnosti na tromjesečnoj razini, no dodaju kako navješćujući pokazatelji upućuju na to da tijekom drugog tromjesečja vrlo vjerojatno neće biti zabilježen oporavak istog intenziteta kao u prethodna tri mjeseca.

O oporavku gospodarske aktivnosti tijekom prvog kvartala govori ostvaren rast fizičkog obujma industrijske proizvodnje za 3,4 posto i robnog izvoza te blagi rast realnog prometa u trgovini na malo.

Početak godine obilježilo je intenziviranje robne razmjene s inozemstvom, pri čemu je u prva tri mjeseca zabilježen rast uvoza za 5,8 posto i izvoza za 2,8 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.

Istodobno, nastavljen je pad indeksa fizičkog obujma građevinskih radova, za 5,1 posto u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja.

U ožujku je došlo do blagog rasta potrošačkih cijena, čemu je najviše pridonijelo sezonsko poskupljenje odjeće i obuće, dok je godišnja stopa inflacije iznosila minus 0,4 posto.

Na tržištu rada u prvom je tromjesečju 2014. zabilježeno usporavanje negativnih kretanja koja su bila prisutna tijekom većeg dijela prethodne godine. Početkom ove godine broj zaposlenih blago se povećao na tromjesečnoj razini, dok se broj nezaposlenih neznatno smanjio nakon iznimno snažnog pada broja zaposlenih i rasta broja nezaposlenih u posljednjem tromjesečju 2013.

Nominalne bruto i neto plaće povećale su se u prva tri mjeseca u odnosu na kraj 2013. za 1,1 posto, odnosno 0,8 posto. Realne plaće također su porasle u prvom tromjesečju, čemu je, osim rasta nominalnih plaća, pridonijelo i smanjenje potrošačkih cijena.

Monetarno okružje tijekom ožujka i travnja bilo je i nadalje obilježeno iznimno povoljnom likvidnošću bankovnog sustava, a tome je dodatno pridonosio otkup obveznih blagajničkih zapisa HNB-a kojim središnja banka potiče rast plasmana sektoru poduzeća. Plasmani banaka porasli su u ožujku zbog povećanja potraživanja od trgovačkih društava, ali i blagog prirasta kredita stanovništvu.

Analitičari središnje banke napominju kako navješćujući pokazatelji upućuju na to da tijekom drugog tromjesečja vrlo vjerojatno neće biti zabilježen oporavak istog intenziteta kao u prethodna tri mjeseca. Tako je razina potrošačkog optimizma i dalje ispod dugoročnog prosjeka, a prekinuta su i povoljna kretanja poslovnog pouzdanja u industriji, prisutna tijekom prva tri mjeseca 2014., zbog zamjetnog smanjenja trenutačnih narudžba te posljedičnog smanjenja očekivane proizvodnje tijekom iduća tri mjeseca.

U informaciji se navodi kako su, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (metodologija ESA 95), prihodi konsolidirane opće države u 2013. iznosili 134,6 milijardi kuna, što je za 0,5 posto više u odnosu na 2012. godinu.

Istodobno, rashodi konsolidirane opće države u 2013. iznosili su 150,8 milijardi kuna, što je za 0,4 posto više u odnosu na godinu prije.

U skladu s takvim kretanjima manjak opće države u 2013. stagnirao je na godišnjoj razini te je iznosio 16,2 milijardi kuna ili 4,9 posto BDP-a.

Rast javnog duga prošle godine uvelike premašio ostvareni manjak, što je uglavnom posljedica zaduživanja krajem 2013. za potrebe financiranja manjka i dospjelih obveza u ovoj godini.

Javni je dug u prva dva mjeseca ove godine nastavio rasti te je krajem veljače dosegnuo 223,5 milijardi kuna, odnosno oko 68 posto BDP-a, navode analitičari središnje banke.