BDP je u drugom tromjesečju bio 3,6% viši nego u istom razdoblju lani, objavio je DZS. Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) je u drugom ovogodišnjem tromjesečju zabilježio rast od 3,6% u odnosu na isto razdoblje lani, procjena je koju je u petak objavio Državni zavod za statistiku (DZS), a rečeni porast viši je od očekivanja analitičara. Naime, vodeći domaći analitičari koje je anketirao Bankamagazin, prognozirali su porast u rasponu od 2,8 do 3,5 posto.
No, iako je rast viši od očekivanja analitičara, to je najniži godišnji porast zabilježen još od prvog tromjesečja prošle godine kada je BDP bio tek 1,8% viši nego godinu dana ranije. Isto tako, to je najlošiji rezultat za drugo tromjesečje još od drugog kvartala 1999. godine kada je, udnosu na godinu ranije, zabilježen pad BDP-a od 2,4%.
Najveći utjecaj na usporavanje gospodarskog rasta imala je, čini se, domaća potrošnja koja je u drugom kvartalu bila tek 2,1% viša nego lani što je najniži porast još od trećeg tromjesečja 2001. godine. Gospodarskom rastu nije pomoglo niti jačanje državne potrošnje koje je zabilježilo najviši porast (+1,7%) u posljednje tri godine.
Za rezultate bolje od očekivanja analitičara je, čini se, zaslužna razina rasta investicija u kapital te porast izvoza u drugom tromjesečju.
Da podsjetimo, u prvom je tromjesečju ove godine zabilježen godišnji porast BDP-a od 6%.
Analitičari prognoziraju da će ukupni ovogodišnji gospodarski rast iznositi između 4,2 i 4,6 posto.
DZS je u petak objavio i desezonirani podatak o porastu industrijske proizvodnje u Hrvatskoj za kolovoz ove godine. Tako je ind. proizvodnja u osmom mjesecu bila 0,8% viša nego u sedmom, odnosno 5,2% viša nego u kolovozu lani. U razdoblju od rujna prošle godine do kolovoza ove godine ind. proizvodnja je bila 4,7% viša nego u usporednom razdoblju godinu dana ranije. Najbolji rast proizvodnje (+31,6%) bilježi se u posljednjih godinu dana u proizvodnji strojeva i uređaja, a vrlo dobre rezultate bilježe i proizvodnja hrane i pića, proizvodnja proizvoda od metala, ostalih nemetalnih proizvoda, celuloze, papira i proizvoda od papira te izdavačko-tiskarska djelatnost. Najveći pad proizvodnje, pak, od 6,2% bilježi se u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda, odnosno farmaceutskoj industriji.
izvor: www.bankamagazine.hr