ZAGREB - Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u 2006. godini realno je porastao za 4,8 posto u odnosu na godinu prije, a ta je stopa rasta veća za 0,5 postotnih bodova u odnosu na 2005. kada je iznosila 4,3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku stopu.

Nominalni rast BDP-a je istodobno iznosio 8,3 posto pa je njegova vrijednost, u tekućim cijenama, u 2006. godini iznosila 250,6 milijardi kuna odnosno 34,2 milijarde eura.
Rast BDP-a u 2006. godini generiran je prvenstveno rastom izvoza roba i usluga te rastom investicija u fiksni kapital, navode analitičari Hrvatske gospodarske komore u najnovijim "Gospodarskim kretanjima".

Pritom napominju kako podaci iz platne bilance pokazuju da je povećanje izvoza roba uz znatno veću stopu nominalnog rasta (16,9 posto) utjecalo približno dva i pol puta više nego povećanje izvoza usluga (6,0 posto).

Investicije u fiksni kapital, koje bilježe rast od 10,9 posto, ponovo su znatno potaknute građevinskom aktivnosti, navode analitičari ilustrirajući to podatkom da je lani fizički obujam građevinskih radova, nakon pada u 2005., ponovo zabilježio godišnji rast od 9,4 posto, pri čemu je nastavljen trend povećanja stanogradnje u ukupnoj investicijskoj aktivnosti.

Uz ove dvije kategorije potrošnje na rast BDP-a su, u manjoj mjeri, utjecale i ostale kategorije potrošnje - osobna i državna potrošnja te promjena zaliha. Kod osobne potrošnje, koja i dalje ima najveći udio u BDP-u, od 56 posto, nakon usporavanja rasta u 2005. godini ponovo zabilježena nešto brža dinamika rasta, za 3,5 posto, prema 3,4 posto u godini prije.

Kod izvora financiranja osobne potrošnje, neto plaće su u 2006. godini zabilježile realan rast od 1,9 posto, dok je stopa rasta kredita stanovništvu iznosila visokih 21,9 posto. Uz to, u 2006. godini je započeo povrat duga umirovljenicima, a nastavljen je i daljnji rast ukupnih socijalnih davanja od približno 5 posto, napominju analitičari Sektora za makoroekonomske analize HGK.

Rast je državne potrošnje, za 2,2 posto, bio je nešto dinamičniji nego u prethodnim godinama (0,8 posto u 2005. i pad od 0,3 posto u 2004.), ali nije bitno utjecao na kretanje BDP-a. Rast zalihe lani je bio znatno manje izražen nego u 2005. godini takoda ni one nisu znatnije utjecale na rast BDP-a.

Usporedba pak dinamike rasta BDP-a s prethodnom godinom pokazuje da je povećana dinamika rasta u 2006. godini ostvarena ponajprije zahvaljujući rastu investicija u fiksni kapital, od 10,9 posto, prema 4,8 posto u 2005. i 5 posto u 2004. To je najbrži rast od 2003. godine koja je karakteristična po početku intenzivne cestogradnje.

Slijedi izvoz roba i usluga, čiji je međugodišnji rast, za 6,9 posto, također bio najveći od 2003. godine. U 2005. iznosio je 4,6 posto, a u 2004. godini 5,7 posto.

No, upozoravaju analitičari, usporedno s rastom ukupne domaće potrošnje i izvoza roba i usluga povećao se i uvoz roba i usluga, za 7,3 posto, pa je i tu zabilježena najbrža dinamika rasta od 2003. godine, budući je u 2005. iznosio 3,5 posto, a u 2004 godini 4,6 posto.