Hrvatsko gospodarstvo raste 18 uzastopnih kvartala, među najbržim stopama u Europskoj uniji, a za ovu godinu očekuje se rast na godišnjoj razini od 3,3 posto, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković koji je u Hrvatskom saboru podnio godišnje izvješće o radu Vlade.

Kaže da je BDP po stanovniku dosegnuo 77 posto prosjeka EU-a, a do kraja Vladina mandata cilj je premašiti 80 posto.

Kao sliku, prema njegovim riječima odgovorne fiskalne politike, naveo je zadržavanje deficita ispod tri posto i smanjenje javnog duga na 56,9 posto BDP-a.

Spomenuo je i da tri vodeće rejting agencije - Fitch, Moody′s i Standard & Poor′s, drže rejting Hrvatske u investicijskoj kategoriji A.

Očekuje da će iduće godine Hrvatska postati članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.

Kada je riječ o plaćama, kaže da je od 2016. minimalna bruto plaća porasla za 134 posto, prosječna plaća za 92 posto, medijalna plaća za 90 posto i prosječne mirovine za 93 posto.

Otvoreno je, dodaje, preko 300 tisuća novih radnih mjesta pa je danas u Hrvatskoj rekordnih milijun i 780 tisuća osiguranika i povijesno niska razina nezaposlenosti od oko četiri posto, sa 76 tisuća nezaposlenih, a omjer nezaposlenih i zaposlenih je 1:23, u odnosu na 1:4 u 2016. godini.

Podsjetio je i na državne pakete pomoći građanima i gospodarstvu zbog covida, inflacije i energetske krize vrijedne ukupno 8,5 milijardi eura. Tvrdi da je zahvaljujući tome očuvana socijalna kohezija i zaštićeni najranjiviji.

Neopravdano bogaćenje na krizi

"Ograničenjem cijena struje, plina, goriva i osnovnih namirnica spriječili smo pad životnog standarda i očuvali kupovnu moć građana", rekao je Plenković i dodao kako nije u redu da se pojedini trgovci, dobavljači, građevinski sektor i drugi neopravdano bogate na krizi i na pomoći koju je država osigurala svima.

Govoreći o poreznim rasterećenjima, spomenuo je da je proveden akcijski plan smanjenja parafiskalnih nameta u vrijednosti 135 milijuna eura.

"Pozitivno je da su u 2024. poduzeća ostvarila rekordne prihode od 170 milijardi eura i rekordnu dobit od 10 milijardi eura", rekao je Plenković.

Istaknuo je i rast industrijske proizvodnje od 3,6 posto u prvih osam mjeseci ove godine te rast robnog izvoza za 4,2 posto u prvih sedam mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani, a pritom izvoz prerađivačke industrije raste 5,5 posto.

Plenković kaže i da je Hrvatska sigurno i predvidljivo mjesto za strana ulaganja te da je put u povijesti inozemni dug države manji je od ukupne štednje građana i poduzeća u bankama.

Vlada je prema njegovim riječima štednju aktivirala u korist razvoja, kroz tri izdanja državnih obveznica i 13 trezorskih zapisa pri čemu su građani podnijeli 340 tisuća ponuda u vrijednosti 11,4 milijardi eura.

Time je 323 milijuna eura kamata ostalo hrvatskim građanima, a ne bankama, kaže Plenković.

Dobra turistička godina, veliki prometni projekti, energetska sigurnost

Važna gospodarska grana u Hrvatskoj ostaje turizam, kaže premijer i navodi da dosadašnji dio turističke godine pokazuje dobre rezultate, s 20,4 milijuna dolazaka i 106 milijuna noćenja, koji su rezultirali i rekordnim prihodima.

Pozvao je na odgovorno formiranje cijena u turizmu.

Govorio je i o nizu prometnih projekata kao što su obnova i modernizacija Tunela Učka, ulaganja u luke, obilaznice itd. Prioritetnom je označio izgradnju ceste Omiš - Split. Nije zadovoljan brzinom investicija u željeznice i kaže da bi ih trebalo ubrzati.

Plenković je istaknuo da je zahvaljujući izgradnji LNG terminala na Krku, osigurano dovoljno plina za Hrvatsku i susjede.

Govoreći o poljoprivredi, rekao je da je cilj osigurati prehrambenu samodostatnost.