Hrvatski menadžeri s optimizmnom gledaju na buduća ekonomska kretanja pa ih tako 63 posto očekuje poboljšanje svjetskih ekonomskih kretanja u idućih godinu dana, a čak njih 88 posto vjeruje da će njihove kompanije u slijedeće tri godine zabilježiti rast prihoda, pokazuje prvo istraživanje tvrtke PwC Hrvatska provedeno među hrvatskim predsjednicima uprava pod nazivom "Window into business reality-Croatian CEO Survey 2014."

Riječ je o dijelu globalnog istraživanju koju PwC provodi u 68 zemalja na više od 1.300 predsjednika uprava, a čiji se rezultati unazad 17 godina predstavljaju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Danas predstavljeni rezultati za Hrvatsku temelje se na odgovorima 32 predsjednika uprava nekih od najvećih državnih i privatnih tvrtki, a pokazuju da su oni čak i optimističniji od kolega u regiji i svijetu - bolje stanje globalne ekonomije u idućih godinu dana očekuje 44 posto svjetskih te svega 26 posto menadžera srednje i istočne Europe.

Njihov optimizam glede rast prihoda je pak približno na razini cijelog uzorka, pri čemu iz PwC-a ističu da čak 84 posto ispitanih menadžera najavljuje da će taj rast financirati vlastitim sredstvima, što ipak dijelom ukazuje na njihovu nesigurnost u vezi s budućim kretanjima na financijskim tržištima.

Uspjeh tih očekivanja, drže manadžeri u Hrvatskoj, ponajviše ovisi o tehnološkom napretku, ali i demografskim kretanjima, odnosno starenju populacije i s tim povezanim promjenema u ponašanju potrošača. Stoga ih najviše, 41 posto, priliku za daljnji rast vidi u ulaganju u inovacije, a njih 31 posto priliku će tražiti na novim tržištima, pokazuje istraživanje PwC-a.

Utjecaj višegodišnje krize na poslovne planove vodećih ljudi hrvatskih kompanija vidljiv je iz dijela istraživanja koji pokazuje da njih čak 97 posto planira promjene u poslovanju koje bi trebale rezultirati smanjivanjem troškova, a njih 53 posto očekuje da će smanjivati i broj zaposlenih.

Među najvažnijim rizicima i neizvjesnostima za buduće poslovanje pak izdvajaju odgovor Vlade na problem prekomjernog proračunskog deficita i javnog duga, povećano porezno opterećenje i ′prereguliranost′, ali i dolazak novih ′igrača′ na hrvatsko tržište, uslijed liberalizacije nakon ulaska u EU, kao i uvijek prisutan strah od korupcije.

Stoga hrvatski menadžeri u ovom istraživanju od Vlade u idućem razdoblju očekuju da najviše napora uloži u međunarodnu konkurentnost domaćeg poreznog sustava (63 posto ispitanih) te poboljšanje poduzetničke klime (59 posto), pokazuje istraživanje PwC-a.