Dok zapadni i ukrajinski diplomati upozoravaju na mogućnost da bi rusko pripojenje Krima mogao biti tek početak i strahuju od velike ruske invazije na jugu i istoku Ukrajine, a možda i šire, postavlja se pitanje zašto ruski predsjednik Vladimir Putin to radi.
Pripojenje Krima Putina bi moglo stajati više od 70 milijardi američkih dolara ako se zbroji 54 milijardi dolara koliko je potrošio da osvjetla obraz Olimpijskim igrama u Sočiju, pad ruske burze i rublja koji je ruska središnja banka morala poduprijeti s 12 milijardi dolara, a možda i daleko više ako Zapad uvede stroge sankcije.

Putin tvrdi da želi zaštititi etničke Ruse od krajnje desnih elemenata novih vlasti u Kijevu, a spominje i povijesne veze Krima s Rusijom te rusku Crnomorsku flotu, no ostavljajući po strani strateške i ideološke argumente zapadni analitičari ističu da su u igri i nafta i plin.

Anektirajući ukrajinski teritorij uz Crno more, Putin zapravo anektira prava na ugljikovodike koji bi mogli biti pronađeni u tom području, piše EUobserver.

Postoje, naime, naznake da Crno more skriva veliko bogatstvo, a rezerve jeftinog plina iz Sibira se smanjuju.

Energetske tvrtke poput ExxonMobila, Chevrona, Shella, Repsola i Petrochine počele su izražavati interes za suradnju s Kijevom u istraživanju tih potencijala. Već su pronašle zanimljiva ležišta u blizini ruske crnomorske luke Novorosijsk te u rumunjskim područjima. Trans Euro Energy pronašao je čak komercijalno iskoristive rezerve plina pod krimskim kopnom.

Zauzimanjem Krima Putin će osigurati da ruski Gazprom nadzire iskorištavanje tih ležišta i učvrstiti ruski monopol na izvoz energenata iz tog područja.

U tom kontekstu treba promatrati i krimsku luku Sevastopolj. To je dobra baza za rusku Crnomorsku flotu, ali je ujedno i luka s dubokim morem koja može servisirati velike operacije podvodnog bušenja.

Uz to, na Krimu se nalaze tri velike solarne elektrane. Atributi istočne i južne Ukrajine još su veći.

Na tom području nalazi se većina ukrajinskih rezervi prirodnog plina, kao i izvozni terminali u luci u Odesi, vojno brodogradilište u Nikolajevu, naftna rafinerija, kemijske tvornice, silosi za izvoz žita, hidroelektrane, dvije od najvećih nuklearnih elektrana u Europi te velike zalihe magnezija, ugljena i željeza.

Tomu treba dodati i da bi Putin uštedio 20 milijardi dolara kada bi plinovod Južni tok sagradio preko Krima umjesto ispod Crnog mora.

Ukrajina uz sva ta bogatstva ima dobro razvijenu znanstvenu i industrijsku osnovicu i snažan vojno-industrijski kompleks, a bila je duboko integrirana u sovjetsko gospodarstvo, osobito na području poljoprivrede i obrane.