Prvi jedinstveni registar državne imovine trebao bi biti objavljen i javnosti dostupan početkom siječnja 2014. na web stranicama Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), a do kraja studenog 2013. u taj je registar uneseno gotovo 347 tisuća različitih nekretnina podijeljenih u deset vrsta, od čega je najviše ili 297,5 tisuća šuma i šumskog zemljišta, doznaje se danas iz DUUDI-ja.

Napominjući da brojke do objave registra neće biti nešto znatnije veće nego su bile u studenom, iz DUUDI-ja ističu i da će se registar sustavno unaprijeđivati te da je u planu njegovo proširenje s evidencijom koncesija, kulturnih dobara te postupaka koji se vode temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme bivše Jugoslavije.

Objava registra je i prvi korak ka formiranju jedinstvene i ažurirane evidencije sve državne imovine koja će se povezati s ostalim registrima RH, a kako do sada nikada nije bilo takvog popisa iz DUUDI-ja napominju i da je teško definirati s koliko te imovine država točno raspolaže i koja je njezina vrijednost.

Nakon šuma i šumskog zemljišta u registru po brojkama slijedi skup nekretnina javno vodno dobro kojih je gotovo 42 tisuće, zatim nešto više od 2.300 poslovnih prostora, više od 1.800 građevinskog zemljišta i građevina te gotovo 1.500 stambenih objekata. Nekretnina koje koriste tijela državne uprave je 847, poljoprivrednog zemljišta 745, ostalih nekretnina 275, dok je nekretnina koje se koristi za potrebe očuvanja suverenosti, neovisnosti te obrane teritorijalne cjelovitosti RH 30, a rezidencijalnih objekata i vila 10.

Općenito, u registru će popis državne imovine biti objavljen u obliku popisa vlasničkih udjela u trgovačkim društvima i popisa nekretnina, a sadržava podatke koje su obveznici registra (njih 100-njak odnosno sva državna tijela, trgovačka društva i pravne osobe s javnim ovlastima, a koja na bilo koji način upravljaju i raspolažu imovinom u vlasništvu RH te ustanove kojima je jedan od osnivača RH ili hrvatska Vlada) dostavljali temeljem svoje evidencije.

Iz DUUDI-ja podsjećaju i da je Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH (iz 2012.) propisao rokove dostave i ažuriranja podataka za potrebe registra (15 dana od izvršene promjene), kao i prekršajne odredbe za obveznike koji se neće pridržavati tih rokova (10 do 100 tisuća kuna za trgovačko društvo i pravnu osoba s javnim ovlastima, te jedna do 10 tisuća za odgovornu osobu u tijelu državne uprave, trgovačkom društvu i pravnoj osobi s javnim ovlastima).