Hrvatska narodna banka održat će idućeg tjedna prvu od četiri strukturne repo operacije planirane za ovu godinu, o čemu je u utorak obavijestila banke.

Ovim operacijama HNB otvara bankama pristup dugoročnijim izvorima kunske likvidnosti po kamatnoj stopi konkurentnoj ostalim izvorima kunske likvidnosti banaka, pri čemu će kao kolateral prihvaćati dužničke vrijednosne papire izdavatelja iz Hrvatske. Time strukturne repo operacije omogućavaju bankama da intenzivnije i uz povoljnije uvjete kreditiraju gospodarstvo i stanovništvo u domaćoj valuti. Ukupni učinak planiranih strukturnih operacija ovisit će o zanimanju banaka za ovaj mehanizam monetarne politike, a preliminarno se procjenjuje približno jednakim spuštanju stope obvezne pričuve za jedan postotni bod.

Prostor za uvođenje strukturnih repo operacija stvoren je rastućim viškom na tekućem računu platne bilance, što je popratilo jačanje inozemne pozicije banaka, vidljivo iz činjenice da je potkraj 2015. godine inozemna imovina banaka po prvi put od 2002. godine nadmašila njihove inozemne obveze. Također, proces fiskalne prilagodbe, čiji se nastavak najavljuje i u ovoj godini, mogao bi dodatno osnažiti očekivane pozitivne učinke strukturnih repo operacija. K tome, ubrzani oporavak domaćeg gospodarstva mogao bi potaknuti potražnju za novim kreditima, kod kojih je zamjetna promjena strukture prema kreditima u kunama, pa je od travnja 2015. godine iznos novoodobrenih kunskih kredita stanovništvu kontinuirano veći od deviznih, pri čemu se u posljednjim mjesecima ta razlika dodatno povećala. Takva kretanja ekonomskih pokazatelja podupiru stabilnost tečaja kune i minimiziraju eventualne rizike strukturnih repo operacija za njegovu stabilnost.

Strukturnim repo operacijama mogla bi se i blago smanjiti razina kreditne euroizacije u bankovnom sustavu, a posljedično i izloženost gospodarstva i potrošača valutnom riziku, premda znatnije smanjenje eurizacije nije moguće postići bez značajnije promjene valutne strukture štednje. Uvođenjem strukturnih repo operacija Hrvatska narodna banka nastavlja voditi ekspanzivnu monetarnu politiku koju HNB provodi godinama, a koja je pridonijela ublažavanju negativnih posljedica gospodarske krize putem povećanja likvidnosti sustava i spuštanjem troška financiranja domaćih sektora u Hrvatskoj.

Hrvatska narodna banka će i dalje održavati stabilnost domaće valute imajući u vidu značaj stabilnog tečaja kune prema euru za održavanje stabilnosti cijena, ali i stabilnosti domaćeg bankovnog sustava u cjelini. Ukoliko dođe do deprecijacijskih pritisaka na kunu, što se ne očekuje, HNB će koristiti postojeće instrumente koje ima na raspolaganju, uključujući, po potrebi, i intervencije na deviznom tržištu i upravljanje likvidnošću u sustavu da bi stabilizirao kretanje tečaja EUR/HRK.

Prva strukturna repo aukcija održat će se 16. veljače 2016. s namirom 18. veljače, fiksnom repo stopom od 1,8% i dospijećem 18. veljače 2020. godine. Kao financijsko osiguranje (kolateral) za strukturne, kao i za redovite tjedne repo operacije koje nastavlja održavati, Hrvatska narodna banka prihvaćat će dužničke vrijednosne papire izdavatelja iz Republike Hrvatske, u svim valutama, koji dospijevaju nakon datuma reotkupa, pod uvjetom da izdavatelj ili izdanje imaju kreditni rejting najmanje jednak rejtingu Republike Hrvatske, prema barem jednoj od međunarodnih agencija Standard & Poor′s, FitchRatings ili Moody′s. Na sve vrijednosne papire s Liste prihvatljivoga kolaterala primjenjivat će se, do daljnjeg, jedinstveni koeficijent nadoknade (haircut) od 5%.