Pruga od Rijeke do mađarske granice 'prijetnja' slovenskom gospodarstvu. Slovenski mediji ističu da bi izgradnja i modernizacija pruge u Hrvatskoj mogla odnijeti dio tereta luci Koper i Slovenskim željeznicama. Uspije li Hrvatska do 2013. godine, kako je najavljeno, dovršiti moderniziranu željezničku prugu od Rijeke do mađarske granice, u luku Rijeka bi se mogao preusmjeriti dio tereta iz luke Kopar, jer prema sadašnjem planu modernizirani drugi kolosijek od Kopra do Divače, kao i pruga od Divače do Trsta, čiju gradnju požuruje Italija, neće biti gotovi do 2015. godine. Slovenski mediji ovih su dana veliku pozornost dali izjavama o početku gradnje brze željezničke pruge od Rijeke do mađarske granice, s obzirom na kašnjenja u gradnji i modernizaciji željezničke infrastrukture u Sloveniji i dileme oko financiranja tog projekta kojim bi se Slovenija i na području željezničkog prometa uključila u peti transeuropski prometni koridor.

Ljubljanski list Dnevnik u petak donosi najave da će Hrvatska tim planom "za najmanje tri godine preteći Sloveniju", a u naslovu na prvoj stranici ističe da "planirana pruga u Hrvatskoj prijeti slovenskom gospodarstvu".

Slovenske željeznice (SŽ) priznaju da postoje izgledi da time izgube dio tereta, a svoju poziciju među lukama u sjevernom Jadranu tada bi riječka luka mogla "pojačati na račun luke Kopar", ističe ljubljanski dnevnik.

List navodi da je za Sloveniju opasno i to, što za razliku od Slovenije, u svoju željezničku infrastrukturu jako mnogo ulaže i Austrija, koja proučava projekt gradnje moderne željezničke pruge Vilach-Klagenfurt-Graz u vrijednosti 4,2 milijarde eura i njegovo spajanje prema Veneciji.

Time bi opasni konkurentski alternativni pravac dobila slovenska trasa paneuropskog željezničkog koridora koja se nalazi i u europskim planovima, a to je trasa Lyon-Torino-Milano-Trst-Ljubljana-Budimpešta.

List podsjeća da je lani iz Bruxellesa došlo upozorenje Sloveniji da kasni u svojim obvezama gradnje i obnove pruga na tom koridoru, a razlog je i u posebno velikim troškovima obnove dotrajale željezničke infrastrukture jer se zadnjih 15-ak godina najviše ulagalo u cestogradnju.

Samo gradnja drugog kolosijeka od Kopra do Divače, koja je potrebna da se jedina slovenska komercijalna luka bolje poveže na koridor prema Ljubljani i Mađarskoj, prema zadnjim kalkulacijama stajat će 700 milijuna eura, znatno više od prvih procjena.

Slovenski mediji nedavno su povodom posjeta Berlinu slovenskih ministra prometa i financija iznijeli da se razgovaralo o mogućnosti logističkog povezivanja njemačkih željeznica sa lukom Kopar i najvećim slovenskim špediterom Intereuropa i to preko tvrtki Schenker i DB Logistics, koje djeluju u okviru grupacije Deutsche Bahn, među ostalim i davanjem koncesije na dijelu kapaciteta Luke Koper.

Špekulacije o povezivanju s njemačkim tvrtkama dovelo je do povećanja vrijednosti dionica luke Kopar na burzi. U Deutsche Bahnu su slovenskim medijima odbili komentirati spomenute razgovore.