Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za svibanj iznosila je 7.104 kune, što je na godišnjoj razini nominalno više za 6,7 posto, a realno za 4,5 posto, objavio je u utorak Državni zavod za statistiku (DZS).

U odnosu na travanj ove godine prosječna isplaćena neto plaća za svibanj je bila nominalno viša za 0,3 posto, a realno za 0,2 posto.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj isplaćena je u djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, u iznosu od 10.756 kuna, dok je najniža isplaćena u proizvodnji odjeće, u iznosu od 4.401 kunu.

Po podatcima DZS-a, medijalna neto plaća za svibanj ove godine iznosila je 5.966 kuna, što znači da je polovina zaposlenih imala manju, a polovina veću plaću od toga iznosa.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj iznosila je 9.553 kune, što je nominalno više za 0,3 posto, a realno za 0,2 posto u odnosu na travanj.

Na godišnjoj razini, prema svibnju 2020. godine, prosječna je bruto plaća bila nominalno viša za 5,4 posto, a realno za 3,2 posto.

Podatci DZS-a pokazuju i da je prosječna mjesečna neto plaća po satu isplaćena za svibanj iznosila 41,57 kuna, a bruto 55,90 kuna.

U svibnju je prosječna neto satnica bila za 4,3 posto viša nego u mjesecu ranije, a na godišnjoj je razini porasla za 6,3 posto.

Bruto satnica je, pak, bila 4,3 posto viša na mjesečnoj, a pet posto na godišnjoj razini.

U svibnju je bilo prosječno 167 plaćenih sati, što je za četiri posto niže nego u travnju. Najveći broj plaćenih sati bio je u djelatnosti zdravstvene zaštite (178), a najmanji broj plaćenih sati bio je u djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (152).

Iz DZS-a napominju da se od siječnja ove godine prosječne mjesečne neto i bruto plaće po zaposlenome izračunavaju dijeljenjem ukupnih isplata brojem zaposlenih preračunanih na ekvivalent punoga radnoga vremena.

Podatci o mjesečnoj neto i bruto plaći iskazuju se prema načelu obavljenih isplata u tekućemu za prethodni mjesec, što odgovara dinamici isplata u najvećem broju pravnih osoba te se i prosjek plaće odnosi na mjesec za koji je isplata primljena, što, pak, ne vrijedi za isplaćene neoporezive primitke (kao što su npr. nagrade za radne rezultate, prigodne nagrade, troškovi prehrane, smještaja, vrtića, itd.).

Po podatcima DZS-a, prosječni neoporezivi primici iskazani po broju primatelja u svibnju ove godine su iznosili 644 kune. Iskazan po broju svih zaposlenih koji su primili redovitu plaću, iznosio je šest kuna.