U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ističu da je riječ o prvom međugodišnjem padu realnih plaća od početka 2016. godine, odnosno od kada se plaće prate prema podacima iz JOPPD obrazaca.

Naime, iako je prosječna neto plaća nominalno porasla za 1,2 posto, pri inflaciji koja je na godišnjoj razini iznosila 1,3 posto, zabilježen je pad realne neto plaće za 0,1 posto, objašnjavaju iz HGK.

Na to je, kako dodaju, dijelom utjecao i visok pad plaća u nekim djelatnostima, osobito brodogradnji, te prestanak baznog učinka povećanja plaća u državnoj i javnoj upravi.

U odnosu na listopad, prosječna isplaćena neto plaća za studeni realno je viša za 0,1 posto, a nominalno niža za 0,2 posto.

Najviša prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za studeni 2018. isplaćena je u zračnom prijevozu, u iznosu od 11.016 kuna, a najniža u ostalim osobnim uslužnim djelatnostima, 4.075 kuna.

Medijalna neto plaća za studeni iznosila je 6.100 kuna, što znači da je polovina zaposlenih imala manju, a polovina veću plaću od tog iznosa.

Prosječna mjesečna bruto plaća za studeni iznosila je 8.462 kune, što je realno 0,1 posto niže u odnosu na listopad.

Na godišnjoj razini, prema studenom 2017. godine, prosječna je bruto plaća bila realno niža za 0,3 posto.

Podaci DZS-a pokazuju i da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za studeni 2018. iznosila 35,98 kuna, što je u odnosu na listopad više za 4,1 posto, a u odnosu na studeni prethodne godine više je za 1,4 posto.

U studenome 2018. bila su 174 plaćena sata, što je za 4,4 posto manje nego u prethodnome mjesecu. Najveći broj plaćenih sati ostvaren je u vodenom prijevozu (184), a najmanji u socijalnoj skrbi bez smještaja (156).

U Hrvatskoj gospodarskoj komori ocjenjuju da je kontinuitet nominalnog rasta plaća na godišnjoj razini ostvaren pod utjecajem nastavka gospodarskog rasta, povoljnih kretanja na tržištu rada te pritiska na rast plaća zbog nedostatka radnika određenih struka koji je poduprt emigracijskim kretanjima.

Očekuju da će se rast plaća nastaviti, čime će plaće povećanjem raspoloživog dohotka i kupovne moći kućanstava i dalje pridonositi jačanju osobne potrošnje i time ukupnoga gospodarskog rasta.

Dodatan poticaj povećanju plaća analitičari Komore vide u promjenama u poreznom sustavu pri čemu spominju podizanje neoporezivog iznosa za prigodne nagrade, povećanje poreznog razreda nakon kojeg se primjenjuje porezna stopa od 36 posto na više od 30 tisuća kuna, smanjenje stope opterećenja poslodavaca doprinosima za 0,7 postotnih bodova i povećanje minimalne plaće.

To, uz dogovoreni rast plaća u državnim i javnim službama, otvara prostor za daljnji rast plaća, zaključuju u HGK.