U državni proračun RH u prva tri mjeseca ove godine slilo se 29,14 milijarda kuna prihoda, što je za 3,7 posto više nego u istom razdoblju godinu dana ranije, dok su rashodi bili 31,05 milijardi kuna ili 6,5 posto niži, pokazuju najnoviji podaci Ministarstva financija.

Uz transakcije u neto nefinancijskoj imovini od 600 milijuna kuna, to je rezultiralo proračunskim manjkom od 2,5 milijardi kuna, koji je za 3,2 milijarde kuna niži nego u prva tri mjeseca lani.

"U načelu, riječ je o nastavku pozitivnijih tendencija započetih u prošloj godini, ali cjelovitiju ocjenu stanja javnih financija ograničavaju daljnje metodološke promjene u proračunskoj evidenciji, a osobito činjenica da je u prvom kvartalu ove godine na snazi bio režim privremenog financiranja koji je ograničio proračunske troškove. Stoga će tek idući mjeseci pokazati održivost trenutnih tendencija, posebno na rashodnoj strani proračuna", ističu iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) u osvrtu na najnovije podatke Ministarstva financija.

Prihodi viši za milijardu kuna

Proračunski prihodi su u prvom kvartalu ove godine viši za milijardu kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a taj rast je odraz povećanih poreznih prihoda (za 3 posto) koji čine 53,4 posto proračunskih prihoda, i većih prihoda od socijalnih doprinosa (za 3,2 posto) koji u proračunskim prihodima sudjeluju s 33,6 posto.

Unutar poreznih prihoda posebno se dobro ostvaruju prihodi od poreza na dohodak, koji su porasli za 29,8 posto, i od trošarina, za 16,1 posto, dok su istodobno prihodi od PDV-a niži za 1,5 posto. Snažno su porasli i prihodi od pomoći, za 1,1 milijardu kuna, pod utjecajem boljega korištenja sredstava iz fondova Europske unije, navode iz HGK.

Na rashodnoj strani proračuna u prvom su kvartalu ove godine smanjeni rashodi za subvencije za 70,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, naknade zaposlenima za 40 posto, troškovi korištenja dobara i usluga za 36,5 posto te rashodi za kamate za 3,4 posto.

Pritom treba uzeti u obzir i metodološke promjene pa je tako u podacima po metodologiji GFS 2001, počevši od siječnja 2016. nadalje, izmijenjena metodologija iskazivanja plaća i određenih naknada zaposlenima osnovnog i srednjeg školstva koje se temeljem zakonskih odredbi isplaćuju iz državnog proračuna, što ima utjecaj na smanjenje stavke naknada zaposlenima i povećanje stavke pomoći unutar opće države, navode iz Ministarstva financija.

Unutar proračunskih rashoda stoga rastu troškovi pomoći za 37,7 posto, a rast bilježe i rashodi za socijalne naknade za 10,7 posto. Razina investicijske aktivnosti središnje države i dalje je niska te je, u odnosu na prvi kvartal prošle godine, nabava nefinancijske imovine dodatno smanjena za 1,2 posto.

"Ostvareni rezultati u državnom proračunu u ovogodišnjem prvom kvartalu povoljniji su nego u istom razdoblju lani. Naime, uz rast proračunskih prihoda i pad rashoda, ostvaruje se primarni suficit, što nastavlja usmjeravati fiskalnu politiku prema ciljanom deficitu središnje države od 2,5 posto BDP-a, odnosno, kada je riječ o proračunu opće države, od 2,6 posto BDP-a na kraju ove godine", kaže direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

No, da bi se to i ostvarilo potrebne su brze i cjelovite strukturne reforme koje bi omogućile održivo smanjenje proračunskih rashoda, odnosno jeftiniju i učinkovitiju državu, smatraju u HGK.