"Upravo smo u fazi izrade limita za proračunske korisnike i u vrlo intenzivnoj komunikaciji sa svim resornim ministarstvima i ministrima. Idući tjedan na sjednici Vlade očekujemo donošenje smjernica, a nakon toga ispred sebe imamo intenzivno razdoblje od nekih malo manje od dva tjedna da se proračun zgotovi, kako bismo ga stigli usvojiti na sjednici Vlade početkom prosinca i da tada bude upućen u Hrvatski sabor i u okviru redovne procedure bude raspravljen i usvojen", rekao je Marić novinarima nakon otvaranja savjetovanja Hrvatske udruge menadžera HUM-CROMA.

Na upit o detaljima proračuna, točnije vjerojatnom rastu rashoda, posebno zbog velikog iznosa duga koji 2017. dolazi na naplatu, Marić je rekao da će ostati "škrt na riječima, kao što je i na novcu", dodavši da se zna kako će rashodi rasti uslijed indeksacije mirovina, participacije u proračun Europske unije te sufinanciranja nacionalne komponente kod korištenja EU sredstava. Što se tiče troškovi duga, pak, rekao je da su oni vrlo egzaktni, jer se zna koliki nam je javni dug.

"Ali, i u rebalansu (ovogodišnjeg proračuna) smo smanjili izdvajanja za kamate za 318 milijuna kuna i to je ipak veliki iskorak. Nadamo se da ćemo i 2017. biti i dalje ovako uspješni u efikasnom upravljanju javnim dugom, a za sve ostale kategorije još ćemo se malo strpiti", odgovorio je ministar financija, dodajući da je želja puno, a mogućnosti su takve kakve jesu,

"To ćemo sve skupa uklopiti u jednu dobru priču i mogu sigurno računati da će proračun 2017. biti nastavak dobrih trendova iz 2016.. Ne mogu obećati, to je vrlo teško, da ćemo ponovno uspjeti zamrznuti rashodnu stranu državnog proračuna, ali ipak i to povećanje koje će se dogoditi neće biti drastično i ono što je najbitnije ukupni deficit će, kao i za 2016. godinu, biti unutar 2 posto BDP-a, kao integralni element smanjivanja ukupnog javnog duga", rekao je Marić.

Nakon što se dovrši posao oko izglasavanja paketa poreznih zakona i proračuna za slijedeću godinu, najavio je, kreće i posao oko smanjivanja ili ukidanja nekih neporeznih davanja, kako bi se pokazalo "da i fiskalno, ali i administrativno želimo rasteretiti gospodarstvo i dat mu impuls za nove gospodarske i investicijske aktivnosti".

Minimalna plaća stvar socijalnog dijaloga

Upitan može li se očekivati rast minimalne plaće u 2017. godini, ministar financija je kazao da su poreznom reformom stvoreni uvjeti poreznog rasterećenja gospodarstva, što su sindikalci prepoznali kao mogućnost da se otvori i ta diskusija, na što su poslodavci "konstruktivno odgovorili".

"Ali, to je stvar sjedanja za stol svih strana - sindikalnih čelnika, poslodavaca i Vlade. U kojem smjeru i što će biti konačni rezultat toga svega, to ćemo još vidjeti. Ne bih u ovom trenutku spekulirao s iznosima. Neki su već izašli sa svojim željama i mogućnostima, ali mislim da to treba biti predmet ozbiljne rasprave u okviru GSV-a i općenito socijalnog partnerstva i siguran sam da ćemo naći dobro rješenje. Mislim da je porezna reforma jaki signal svima da se kroz ovo rasterećenje mogu i trebaju i neki drugi elementi gospodarstva otvoriti. Jer bez daljnjih aktivnosti, a tu ne govorim samo o minimalnoj plaći, nego i čitavom nizu nekih drugih strukturnih reformi koje će Vlada predlagati, porezna reforma neće imati onaj svoj puni efekt koji bi u konačnici trebala imati", rekao je Marić.

U tijeku su i razgovori sa sindikalnim predstavnicima državnih i javnih službi oko povećanja osnovice za plaće u javnom sektoru za 6 posto, a Marić je upitan za njihov rezultat kazao da se "vodi konstruktivan dijalog".

"Svi dobro znamo da postoji taj sporazum na koji se sindikati pozivaju, ali u isto vrijeme mi smo svjesni s jedne strane potrebe i činjenice da se o tome treba razgovarati, a s druge strane da ima određenih fiskalnih ograničenja. No, mislim da ćemo iznaći dobro rješenje za proračun 2017.", rekao je te istaknuo da je "i da nema tog sporazuma Vlada spremna razgovarati sa sindikalnim predstavnicima ne samo o osnovici, nego i o politici plaća općenito".

"To je jedan od integralnih elemenata koji mora ići uz cjelokupnu reformu javne uprave, a u konačnici jedino tako možemo polučiti onaj efekt koji hoćemo, a to je da honoriramo rad ljudi u državnoj i javnoj službi, da imamo i stimulativne mjere koje će poticati ljude na bolje rezultate, a u isto vrijeme da napravimo adekvatnu organizaciju cijelog sustava javne uprave koji će biti servis građanima, a ne samo svrha sebi", rekao je Marić.

Javna poduzeća profesionalizirati i depolitizirati

Upitan, pak, za komentar namjere Mosta da na mjesto zamjenika generalnog direktora Hrvatskih voda postavi Marija Bukmira, kuma Bože Petrova, Marić je kazao da o tome nema dovoljno informacija, ali da je načelni stav ove Vlade da se javna poduzeća moraju profesionalizirati i depolitizirati.

"Načelo Vlade kojim ćemo se voditi i koje zagovaramo, krenuvši od premijera Andreja Plenkovića do svih nas ministara, je da u javnim poduzećima općenito postoji prostora za unapređenje, u smislu efikasnosti poslovanja i većeg efekta na gospodarsku aktivnost u Hrvatskoj općenito. Za to je, između ostalog, osnovni preduvjet profesionalizacija i depolitizacija, tako da možemo očekivati od ove Vlade pozitivne pomake u tom smjeru", rekao je ministar financija.