Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je na sjednici Vlade predstavio prijedlog proračuna za 2021., kojim se predviđaju prihodi od 147,2 i rashodi od 157,7 milijardi kuna te povratak proračunskog deficita na održivu razinu od 2,9 posto BDP-a.

Nakon pada BDP-a za 8 posto u ovoj godini, pri izradi proračuna za iduću godinu Vlada je projicirala gospodarski rast od 5 posto, potom u 2022. za 3,4 posto te u 2023. za 3,1 posto.

"Iz tih brojki može se zaključiti da prema našim predviđanjima puni oporavak gospodarskih aktivnosti vidimo krajem 2022. godine, a po pojedinim sastavnicama BDP-a, neki će se preliti i na početak 2023.", istaknuo je Marić na sjednici Vlade predstavljajući prijedlog proračuna za 2021. i projekcije za 2022. i 2023. godinu.

Riječ je, objašnjava ministar, o baznom scenariju, a negativni rizici za njegovu realizaciju prije svega su vezani uz daljnji razvoj situacije s pandemijom i pronalaskom cjepiva te posljedičnih efekata na gospodarstvo i na proračun.

Po pojedinim sastavnicama BDP-a, iduće godine Vlada projicira rast osobne potrošnje od 2,6 posto, državne potrošnje za 0,5 posto, bruto investicija u fiksni kapital za 0,8 posto te rast izvoza roba i usluga za 9,8 posto. Istodobno, očekuje i pad uvoz roba i usluga za 8,9 posto.

Rast proračunskih prihoda za 12,3 posto, a rashoda 1,3 posto

Ukupni prihodi državnog proračuna za 2021. godinu planirani su u iznosu od 147,26 milijardu kuna, što je za 12,3 posto više u odnosu na prihode planirane prijedlogom rebalansa proračuna za ovu godinu.

Pritom bi prihodi od poreza iduće godine trebali dosegnuti 79,5 milijardi kuna ili 10,4 posto više nego u ovoj godini, a doprinosi 24,6 milijardi kuna ili 8,4 posto više.

Znatan rast očekuje se i na stavci pomoći, koje bi trebale porasti za 29,4 posto, na gotovo 25 milijardi kuna.

Ukupni rashodi, pak iznosit će 157,7 milijardi kuna ili 1,3 posto više nego ove godine, tako da će manjak proračuna biti na razini 10,66 milijardi kuna.

Proračunski deficit opće države prema ESA 2010 metodologiji iduće godine dosegnut će 11,56 milijardi kuna ili 2,9 posto BDP-a, nakon ovogodišnjih 29,5 milijardi kuna ili 8 posto. U iduće dvije godine planira se daljnje smanjivanje proračunskog deficita opće države na 2,1 odnosno 1,6 posto.

Marić ističe da se u 2021. covid mjere planiraju financirati iz sredstava EU-a u iznosu od 2,1 milijardu kuna, dok se iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države planira iznos od 100 milijuna kuna. Usporedbe radi, ove godine planirano je 8,1 milijardi kuna rashoda za covid mjere, od kojih 5,4 milijarde iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države.

Najveće povećanje rashoda koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države u idućoj godini u odnosu na ovogodišnji rebalans iznosi 1,5 milijardi kuna, i to za kompenzacijske mjere jedinicama lokalne i područne samouprave. Naime, zbog planiranog smanjenja poreza na dohodak od iduće godine, i posljedično smanjenog prihoda lokalnih jedinica, Vlada će udio za fiskalno izravnanje potpunosti financirati na teret državnog proračuna, kako bi u konačnici smanjenje stopa poreza na dohodak bilo za lokalne proračune neutralno.

Nadalje, na rashodnoj strani proračuna predviđeno je povećanje troškova za zaposlene, uključujući i školstvo za gotovo 493 milijuna kuna, kao i gotovo 435 milijuna kuna za sredstva učešća u EU pomoći.

Za mirovine se planira povećanje iznosa od 391 milijun kuna, za doprinos proračunu EU-a za gotovo 375 milijuna kuna, potom 300 milijuna kuna za jamstvenu pričuvu te 291 milijuna kuna za obnovu privatnih kuća od potresa iz zajma Svjetske banke te 214 milijuna kuna za decentralizirane funkcije zbog utjecaja zakona o obnovi nakon potresa.

U odnosu na ovu godinu, planirano je i 134,2 milijuna kuna više za nacionalnu naknadu za starije osobe, 115 milijuna kuna za ostale socijalne pomoći te 95,4 milijuna kuna za dodatni porodiljni dopust.

Marić je kao pozitivne rizike za projekciju proračuna u idućoj godini istaknuo da su Hrvatskoj dodijeljena sredstava EU u visini od 23,5 milijardi kuna, kao i 176,3 milijarde kuna u kojem su proračunskim i izvanproračunskim korisnicima na raspolaganju za projekte te dodatnih 5,1 milijardu kuna iz EU Fonda solidarnosti za obnovu nakon potresa.

Za financiranje proračuna u 2020. potrebno 36 mlrd kn

Za iduću godinu plan ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduženja iznosi 36,2 milijarde kuna, od čega plan primitaka od izdanih vrijednosnih papira, najvećim dijelom obveznica, 19,6 milijardi kuna. Po Marićevim riječima, inozemnih se obveznica planira izdati u vrijednosti od 13,6 milijardi kuna, a domaćih 6 milijardi kuna. "Ta brojka je u potpunosti je identična obvezama koje nam dospijevaju iduće godine", istaknuo je.

Putem kredita, pak, planira se pribaviti 14,5 milijardi kuna, pri čemu najviše od Svjetske banke za razvojnu politiku, 2,1 milijardu kuna, potom Razvojne banke vijeća Europe 1,5 milijardi kuna, od EU programa SURE 1,8 milijardi kuna, a 6,6 milijardi kuna planira se pribaviti od domaćih kreditnih institucija.

"Kada gledamo iz današnje prizme, situacija s potrebama za financiranje iduće godine je kudikamo komotnija, no fokusirani smo na što je moguće kvalitetnije upravljanje javnim dugom, da sve ove potrebe zadovoljimo po što je moguće boljim uvjetima", rekao je Marić.

Javni dug u 2020. na 85,3 posto BDP-a

Osvrnuvši se na kretanje krivulje javnog duga kao udjela u BDP-u, Marić je istaknuo da je u prošlom mandatu Vlade taj udjel smanjen za 12 postotnih bodova te je krajem 2019. iznosio 72,8 posto, odnosno u apsolutnom iznosu 292 milijarde kuna. Izuzme li se iz tog iznosa 6 milijardi kuna zaduženja koje je preneseno u ovu godinu, Marić konstatira da je Vlada u razdoblju od 2015. do 2019. ne samo uspjela smanjiti udjela javnog duga u BDP-u, nego i zadržati ukupnu razinu javnog duga nominalno na otprilike istoj razini kao i 2015. godine.

Efekti korone vidljivi su u jednokratnom rastu udjel javnog duga u BDP-u ove godine pa se tako očekuje da će taj udio krajem 2020. iznositi 87,3 posto.

"Da nismo činili ovo što smo činili protekle četiri godine, putanja rasta javnog duga bi se nastavila. Hrvatska bi danas imala javni dug značajno iznad 100 posto BDP-a, a to bi imalo značajnog utjecaja ne samo na kreditni rejting, nego bi i uvjeti zaduživanja i cijena kapitala, a i sama njegova dostupnost bili pod velikim znakom pitanja", istaknuo je Marić.

Bez obzira na jednokratni šok i efekt covida, s predloženim proračunom za 2021. i projekcijama, Vlada osigurava nastavak održivosti javnih financija, poručio je ministar financija, ističući kako se u iduće dvije godine predviđa smanjenje udjela javnog duga u BDP-u u prosjeku za 2 postotna boda godišnje - u 2021. na 85,3 posto, u 2022 na 83,4 posto te u 2023. na 81,2 posto BDP-a.