Jadransko-jonski plinovod je projekt koji Hrvatskoj omogućuje diverzifikaciju dobave i povećava sigurnost opskrbe plinom, kaže šef državne plinske tvrtke Plinacro.

Kako se razvijao projekt IAP i što će on značiti za energetsku bilancu Hrvatske i Europe te koliko je „težak" i u kojoj fazi se trenutno nalazi neka su od pitanja na koja smo odgovor potražili u razgovoru s predsjednikom Uprave Plinacra, Marinom Zovkom.

Što je sve prethodilo potpisivanju memoranduma iz Bakua, odnosno koliko je stara ideja o izgradnji IAP-a?

Ideja je stara već gotovo deset godina. Ponosan sam što mogu istaknuti kako je te 2004. godine upravo Plinacro bio inicijator ideje izgradnje IAP-a, odnosno povezivanja postojećeg i planiranog plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske, preko Crne Gore i Albanije, s plinovodnim sustavom TAP. Prvi konkretniji koraci napravljeni su 2007., kada su Hrvatska, Crna Gora i Albanija potpisale Ministarsku deklaraciju, kojoj se u prosincu 2008. priključila i BiH, te potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju između Plinacra i tadašnjeg nositelja projekta izgradnje TAP-a, švicarskog EGL-a. Među nizom koraka koji su nakon toga uslijedili vrijedi svakako izdvojiti one ovogodišnje: potpisivanje Memoranduma o razumijevanju i suradnji između Plinacra i Socara u ožujku, potom odluku konzorcija Shah Deniz o izboru TAP-a za transport plina iz polja Shah Deniz II, koja je uslijedila u lipnju, te rujanski zagrebački ministarski sastanak o IAP-u,

Što IAP znači za Hrvatsku?

Na čemu se konkretno temelji njegov strateški značaj?U najkraćim crtama, taj projekt Hrvatskoj omogućuje diverzifikaciju dobave i bitno povećava sigurnost opskrbe te otvara mogućnost tranzita plina kroz Hrvatsku u druge zemlje. Ukoliko se ima u vidu da je energetska neovisnost strateški cilj svake zemlje, uspostava novog dobavnog pravca prirodnog plina iz Srednjeg istoka i iz Kaspijske regije, iznimno je bitna u njegovoj realizaciji. Hrvatska će ostvarenjem tog projekta dograditi plinski sustav, povećati iskoristivost postojećeg sustava te, uklapanjem u europske plinske tokove i tržište plina, u konačnici, osigurati konkurentniju cijenu prirodnog plina. Pritom, ne treba zanemariti ni indirektne ekološke benefite projekta, odnosno smanjenje emisije CO2, koje će, na uštrb ekološki neprihvatljivijih energenata, donijeti povećani udjel plina u ukupnoj energetskoj bilanci. Usudio bi se ići toliko daleko da ustvrdim kako je potpisivanjem Memoranduma u Bakuu još jedan korak ka iscrtavanju nove energetske karte Europe.

Koja je ukupna duljina IAP-a i njegovi kapaciteti?

Ukupna duljina plinovoda od albanskog Fierija do Splita iznosi 510 kilometara, od čega na hrvatski dio otpada 250 kilometara novog 75-barskog plinovodnog sustava. Kad je riječ o dionicama hrvatskog dijela sustava, najduža je 105 kilometara duga dionica Ploče-Dubrovnik, dok su dionice Split-Ploče i Dubrovnik-Dobreč duge 100, odnosno 45 kilometara. Svojim kapacitetom od 5 milijardi prostornih metara plina godišnje IAP će omogućavati opskrbu prirodnim plinom Albanije, Crne Gore, juga Bosne i Hercegovine i Hrvatske, na koju se odnosi točno polovica tog iznosa, odnosno 2.5 milijarde prostornih metara.

Kolika je vrijednost te investicije i u kojoj je fazi trenutno?

Ukupna ulaganja u IAP, od strane Albanije, Crne Gore i Hrvatske, iznose 620 milijuna eura. Kad je riječ o Hrvatskoj, bit će uloženo 330 milijuna eura, uključujući novu kompresorsku stanicu koja će se graditi u Dugopolju te ostale pripadajuće objekte. Kad je riječ o tome do kuda se točno došlo u projektu, Studija izvodljivosti je u završnoj fazi i njezino dovršenje se očekuje u veljači 2014., pri čemu valja naglasiti kako su hrvatske dionice u visokoj fazi pripremljenosti. Studija utjecaja na okoliš za njih je odobrena, a idejni projekt je završen za dionicu Split - Ploče, dok je za druge dvije dionice trenutno u izradi.

Što IAP znači i značit će za vašu tvrtku i da li je Plinacro u potpunosti spreman za njegovu realizaciju?

IAP je, uz ulaganje u interkonekciju Lučko - Zabok - Rogatec i izgradnju novih kompresorskih stanica, jedan od Plinacrovih strateških projekata u narednom desetogodišnjem razdoblju, u kojem planiramo potencijalna ukupna ulaganja od preko 9 milijardi kuna. Pored potencijalnih prihoda od tranzita plina prema ostatku Europe, kao „najopipljivije" koristi IAP-a, tu su već ranije spomenuta dogradnja plinskog sustava i povećanje iskoristivosti postojećeg. Kad je riječ o našoj spremnosti da projekt IAP izvedemo do kraja, s punom odgovornošću tvrdim da je ona neupitna, odnosno da ćemo s uspjehom realizirati taj cilj i time otvoriti velike razvojne mogućnosti za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo.