Proizvođačke cijene u Njemačkoj u travnju su dosegnule nove rekordne razine, više od 33 posto, ponajviše zbog rasta cijena energije, priopćio je u petak njemački savezni statistički ured Destatis.

Indeks proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda poskočio je u travnju na godišnjoj razini za 33,5 posto, što je najveći zabilježeni rast u Njemačkoj do sada, objavio je Destatis. U ožujku se povećao 30,9 posto.

U okruženju ruske invazije na Ukrajinu, indeks je u odnosu na prethodni mjesec porastao 2,8 posto. Ekonomisti su očekivali upola sporiji rast, za 1,4 posto.

Cijene energije poskočile su za 87 posto u odnosu na prošlu godinu i za 2,5 posto u odnosu na ožujak.

Troznamenkasti rast cijena prirodnog plina i dalje je glavni razlog rasta cijena energije. Elektrane su morale plaćati četiri puta višu cijenu nego godinu dana prije, a cijene su za industrijske potrošače porasle 260 posto, a kod preprodavača 170 posto, priopćila je njemačka statistička agencija.

Cijene struje porasle su za 87 posto, a predistributeri su platili 157 posto više nego prije godinu dana. Cijene lakog lož ulja porasle su, pak, 102 posto, a motornih goriva za 46 posto.

Ako se isključe energenti, ukupni indeks proizvođačkih cijena je porastao za 16,3 posto na godišnjoj razini i za 3 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Inflacija na najvišoj razini od 1981.

Inflacija, mjerena potrošačkim cijenama, iznosila je u Njemačkoj u travnju 7,4 posto, za koliko su cijene porasle u odnosu na isti lanjski mjesec.

Zbog najviše inflacije u posljednjih 40-ak godina, u četvrtak je njemački parlament prihvatio paket mjera ekonomske pomoći za građane, uključujući uvođenje mjesečne karte za javni prijevoz od samo devet eura u cijeloj zemlji.

Paket također uključuje smanjenje poreza za benzin i dizel za kvartalno razdoblje, čime se porez na energiju spustio na minimalnu razinu dopuštenu u Europskoj uniji.

I dok vlade u zemljama eurozone nastoje pomoći građanima kako bi lakše prebrodili povećane životne troškove, Europska središnja banka (ECB) najavila je ukidanje monetarnih poticaja, uvedenih u cilju pomoći gospodarstvu za vrijeme koronakrize.

Po svemu sudeći, ti će poticaji biti ukinuti na kraju drugog tromjesečja, a potom se očekuje povećanje kamatnih stopa kako bi se suzbila inflacija.

A to bi moglo usporiti oporavak gospodarstva od koronakrize.