Programi kupnje vrijednosnih papira u gospodarstvima u nastajanju uspjeli su stabilizirati financijske šokove uzrokovane pandemijom, bili su privremene prirode, a u Hrvatskoj bi se mogli opet aktivirati samo ako bi se opet stekli uvjeti kakvi su bili na početku korona krize, istaknuo je u utorak guverner HNB-a Boris Vujčić.

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) to je istaknuo u svom govoru na proljetnoj skupštini Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke u kojemu je govorio o izazovma monetarne politike i programima kupnje vrijednosnih papira u gospodarstvima u nastajanju.

Kako su prenijeli iz središnje banke, guverner Vujčić je u govoru ustvrdio kako su programi kupnje vrijednosnih papira u gospodarstvima u nastajanju uspjeli stabilizirati financijske šokove uzrokovane pandemijom.

Vujčić je naglasio da su programi kupnje vrijednosnih papira funkcionirali su u gospodarstvima u nastajanju na vrlo sličan način kao i u razvijenim gospodarstvima te su smanjili prinose na obveznice i poboljšali uvjete financiranja za domaća gospodarstva. Njihov je utjecaj na cijene dionica, kako je istaknuo, bio nešto slabiji i to zbog toga što gospodarstva u nastajanju općenito imaju slabije razvijena tržišta kapitala pa taj kanal kupnje vrijednosnih papira nije bio toliko važan.

"Osim toga, gospodarstva u nastajanju manje su izložena deflacijskom riziku, pa su glavni ciljevi programa kupnje vrijednosnih papira bili spriječiti financijsku destabilizaciju tržišta državnih obveznica, a ne poduprijeti inflaciju. Naposljetku, programi kupnje vrijednosnih papira nisu u gospodarstvima u nastajanju potaknuli deprecijaciju tečaja, koja je mogla nanijeti štetu gospodarstvu, narušiti tržišno povjerenje i umanjiti glavninu pozitivnih učinaka tih programa. U Hrvatskoj je tečaj ostao stabilan zahvaljujući visokoj razini međunarodnih pričuva koje su omogućile snažnije intervencije na deviznom tržištu, a s druge kao posljedicu toga što je HNB dogovorio s Europskom središnjom bankom (ESB) uspostavljanje linije za valutni ugovor o razmjeni, tzv. valutni swap koji omogućuje razmjenu kuna za eure, u iznosu od dvije milijarde eura", naglasio je guverner.

Rekao je i kako su programi kupovine vrijednosnih papira bili privremene prirode te da bi se u Hrvatskoj mogli opet aktivirati samo ako bi se opet stekli uvjeti kakvi su bili na početku ove krize uzrokovane pandemijom koronavirusa i epidemiološkim mjerama.

Inače, proljetna skupština MMF-a i Svjetske banke ove se godine održava virtualno od 5. do 11. travnja, a danas su objavljene i redovite proljetne prognoze za svjetsko gospodarstvo.