Prognoze analitičara: BDP u drugom kvartalu porastao između 2,8 i 3,5 posto. Procjene za cijelu 2006. godinu kreću se u rasponu od 4,2 do 4,6 posto.
Vodeći domaći analitičari, prije nego u petak Državni zavod za statistiku objavi svoju službenu procjenu, za Bankamagazin procjenjuju kako je godišnji gospodarski rast u drugom kvartalu iznosio između 2,8 i 3,5 posto. Prosjek njihovih prognoza govori kako je BDP u drugom ovogodišnjem tromjesečju bio 3,1% viši nego godinu dana ranije.
Najnižu prognozu, od 2,8% porasta, daju analitičari Raiffeisen banke (RBA) i Hypo Alpe-Adria banke (HAAB).
Hrvoje Dolenec iz RBA kaže kako je «drugo tromjesečje bilo obilježeno gospodarskim usporavanjem vidljivo u vrlo niskim stopama rasta industrijske proizvodnje i trgovine na malo. Trgovinski je deficit pogoršan donoseći također negativni pritisak na rast BDP-a. Ipak, povoljne faktore nalazimo u rastu investicija (podržan rastom kredita) javnoj potrošnji (infrastrukturni radovi) i poboljšanjem turizma u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine (dolasci i noćenja)».
Hrvoje Stojić iz HAAB procjenjuje da će najveći doprinos porastu dati investicije, nešto manje osobna potrošnja, dok bi negativan utjecaj na gospodarski rast trebao imati neto izvoz.
U sredini, s procjenom od 3% za drugo tromjesečje nalazi se analitičar CA-IB-a, Goran Šaravanja koji kaže kako su glavni razlozi za niže stope rasta u tom tromjesečju «usporavanje industrijske proizvodnje, smanjeni doprinos rastu od zaliha te sporiji rast trgovine na malo».

Najoptimističnije prognoze za razdoblje od travnja do kraja lipnja imaju u zagrebačkom Ekonomskom institutu (EIZG) i Zagrebačkoj banci.
Žarko Miljenović, analitičar ZABA-e kaže kako očekuje godišnji porast BDP-a u drugom kvartalu od oko 3,5%, a jednaku prognozu daje i EIZG.
Danijel Nestić iz Instituta kaže kako «posljednji dostupni podaci upućuju na zaključak da hrvatsko gospodarstvo usporava svoj rast. Tako deseznirani podaci o industrijskoj proizvodnji za posljednjih nekoliko mjeseci ukazuju na stagnaciju, promet u trgovini na malo ima tek vrlo blagi uzlazni trend, a obujam građevinskih radova se čak ponešto smanjuje».
Za cijelu ovu godinu procjene gospodarskog rasta se kreću u rasponu od 4,2 do 4,6 posto, dok je prosjek procjena 4,4%.
Za razliku od drugog kvartala, gdje je među najoptimističnijima, Zagrebačka banka za cijelu godinu predviđa najniži porast od 4,2%. Miljenović očekuje da će «investicije i izvoz» biti glavni generatori rasta. Gospodarski rast od 4,4% u ovoj godini očekuju u CA-IB-u, a Šaravanja dodaje kako «ubrzavanje industrijske proizvodnje (srpanj i kolovoz) i snažna kreditna aktivnost upućuje na solidnu stopu rasta u drugoj polovici 2006».
Prognoze od 4,5% daju u RBA i EIZG. Nestić kaže kako u Institutu za sada procjenjuju da «usporavanje gospodarstva neće biti trajnije», mada zadržavaju pravo da revidiraju svoje projekcije «u slučaju da se pokaže kako se radi o snažnijem usporavanju od očekivanja».
Dolenec komentira kako će se «visoke stope rasta iz prvog tromjesečja [..] teško ponoviti ako se rastu investicija ne pridruži i poboljšanje u rastu izvoza odnosno eksternoj potražnji. Stoga očekujemo solidne, ali nešto niže stope rasta oko 4% (značajni bazni efekt prošlogodišnje stope rasta u trećem tromjesečju) u posljednjim tromjesečjima ove godine s izraženijim rastom u trećem tromjesečju gdje su vidljiva značajna poboljšanja u rastu industrijske proizvodnje i značajnom doprinosu turizma».
Najoptimističniju prognozu za hrvatski gospodarski rast ove godine daju u HAAB gdje očekuju porast od 4,6%, «posebno zahvaljujući ubrzanju rasta industrijske proizvodnje [..] te investicija te blago povećanog doprinosa osobne potrošnje». U HAAB su revidirali svoje očekivanje godišnjeg porasta industrijske proizvodnje na 5,6%.
Međunarodni monetarni fond (MMF) nedavno je revidirao svoju procjenu gospodarskog rasta Hrvatske za ovu godinu sa 4,1 na 4,6 posto.
Da podsjetimo, hrvatski gospodarski rast u prvom je ovogodišnjem kvartalu zabilježio rast od 6% u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije, a to je najviši godišnji porast zabilježen još od drugog tromjesečja 2003. godine. Najveći doprinos visokom rastu dale su investicije, a značajan je bio i utjecaj osobne potrošnje.
izvor: www.bankamagazine.hr