Premijer Andrej Plenković u utorak je izjavio da privatni sektor neće biti zakinut i da će značajno sudjelovati u raspodjeli novca iz europskih fondova koja se planira u Nacionalnom programu oporavka i otpornosti (NPOO).

Upitan za današnjega posjeta Ivanić-Gradu kako teče izrada toga programa i kako komentira upozorenja poduzetnika i poslodavaca da bi barem polovica europskog novca trebala biti usmjerena u privatni gospodarski sektor, odgovorio je da taj sektor može računati na najmanje 30 posto od bespovratnih šest milijardi eura iz instrumenta Europske komisije "EU sljedeće generacije", a tu je i sudjelovanje u drugim smjerovima dotoka europskoga novca.

Podsjetio je pritom da su Hrvatskoj iz EU-ovih fondova u idućem razdoblju na raspolaganju 24,2 milijarde eura.

Uz spomenutih bespovratnih šest milijardi eura iz instrumenta EU sljedeće generacije tu su još tri i pol milijarde raspoložive iz tog instrumenta u obliku zajmova te 12,5 milijardi eura iz idućeg sedmogodišnjeg EU-ova financijskoga okvira, rekao je Plenković.

Ustvrdio je da je Vlada tijekom pandemije koronavirusa snažno stala uz privatni poslovni sektor, isplativši do sada devet milijardi kuna potpore za isplatu radničkih plaća, a uz to je oblikovala i provodi posebne kreditne linije za likvidnost.

Država je uz to, rekao je Plenković, gospodarstvu "oprostila i ogroman dio davanja", a sve zajedno rezultiralo je time da su zaposlenost i nezaposlenost "u okvirima kakvim su bili prije covida".

Zahtjevi za snažnijim uključivanjem privatnog sektora u raspodjelu europskih sredstava pomoći za izlazak iz krize i oporavak nakon covida učestali su u zadnje vrijeme. Pritom se iznosi kako je privatni sektor učinkovitiji od javnoga i ta sredstva može uporabiti daleko svrsishodnije.

Prema tvrdnjama iznesenima u tisku ovih dana, poduzetnicima bi kroz NPOO bilo dostupno u vidu izravnih bespovratnih potpora, subvencija kredita te jamstava maksimalno 10 posto njihova ukupnog iznosa.

No predstavnici Europske komisije su Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) rekli da ne postoje bilo kakve prepreke ili ograničenja za ulaganje bespovratnih sredstava u privatni sektor ako one vode ostvarivanju postavljenih ciljeva u sklopu NPOO-a.

Iz HUP-a su istaknuli važnost usmjeravanja sredstava iz NPOO-a u minimalnom iznosu od 50 posto privatnom sektoru. Za razliku od investicija u javni sektor koja iziskuju osim EU sredstava i dodatna ulaganja iz državnog proračuna, privatni sektor će sva bespovratna sredstva dalje multiplicirati kroz dodatna ulaganja što će dodatno potaknuti rast BDP-a, smatraju poslodavci.

Kako ističu, na svaku kunu iz NPOO, poduzetnici će uložiti minimalno jednu dodatnu kunu svojih sredstava. Napominju da ulaganje u projekte poput cesta, zgrada, društvenih domova i sličnih neće polučiti sličan efekt, kad investicije završe, porezni prihodi države i zaposlenost neće se povećati, a povećat će se ovisnost o EU sredstvima od strane države.