Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković poduzeo je mjere revizije poslovanja i zaduženosti najvećeg operatora autocestama Hrvatskih autocesta d.o.o. (HAC), kako bi se u što kraćem vremenu pokrenuo postupak refinanciranja postojećih zaduženja tvrtke koja se ne mogu vraćati iz redovnoga poslovanja.

To sve je u cilju dugoročnoga stabiliziranja poslovanja na način samoodrživosti, a ne prodajom, odnosno monetizacijom hrvatskih autocesta na duže vremensko razdoblje, istaknuo je Butković za Hinu.  U okviru predstojećih aktivnosti razmatra se i pitanje restrukturiranja tog cestarskog poduzeća na dugoročno najkvalitetniji način, naveo je.

Hrvatskim autocestama ove godine na naplatu dospijeva 466 milijuna eura na ime otplata kreditnih zaduženja, a ima osigurana sredstva za pokriće kreditnih obveza koje na naplatu dospijevaju do travnja 2016. godine, od čega ukupno 115 milijuna eura otpada na kamate, stoga je jedan od njegovih najvećih izazova refinanciranje dugova HAC-a te restrukturiranje tog poduzeća kako bi ga se izvuklo iz kruga vrlo skupoga poslovanja, koje nije samoodrživo.

"Nažalost, trenutno smo prisiljeni biti usredotočeni na izvješća o poslovanju HAC-a u domeni kreditnih odnosa i iznalaženja sredstava za vraćanje istih. Cilj nam je isključivo u dogovoru sa Svjetskom bankom reprogramirati postojeća kreditna zaduženja jer to je realna potreba, čime ćemo zasigurno osigurati prostor za sve daljnje potrebne korake u stabilizaciji poslovanja autocesta", izjavio je Butković.

Osim toga, već na samom početku godine HAC-u je potrebno osigurati i dodatnih 9 milijuna eura za  pokrivanje troškova naknada i kamata za kredite koje tek treba ugovoriti radi refinanciranja postojećih kreditnih zaduženja.

Nadalje, potrebno je ugovoriti dodatnih 390 milijuna eura za refinanciranje otplate glavnica kredita koje na naplatu dospijevaju u razdoblju od travnja do prosinca 2016. godine, zbog čega je aktualna Uprava društva u prosincu 2015. raspisala javni natječaj za nabavu kredita od 200 milijuna eura.
Ostatak sredstava potrebnih za refinanciranje zaduženja u iznosu od 190 milijuna eura trebao bi se ugovoriti do listopada ove godine i taj bi iznos u cijelosti trebao biti uplaćen na ime otplate glavnica kredita u posljednjem tromjesečju.

Opterećena dugovima je i Autocesta Rijeka - Zagreb (ARZ) kojoj u 2016. godini na naplatu stižu glavnica i kamate u visini od 93,8 milijuna eura, samo za siječanj 8,2 milijuna eura, dok su sredstva za otplatu osigurana za prvo tromjesečje, dok se ostatak planira pokriti novim zaduženjem.

"Prvi cilj je svakako financijska konsolidacija poduzeća refinanciranjem zaduženja kako bismo stvorili preduvjete stabilizaciji poslovanja. Nakon toga, a vjerojatno istovremeno, slijedi proces restrukturiranja HAC-a kroz preoblikovanje u onaj model poduzeća koji će dugoročno jamčiti uravnoteženo poslovanje, uredno vraćanje kredita i ono što je najvažnije, financijsku samoodrživost temeljem vlastitoga poslovanja. Da li će to restrukturiranje značiti da se u portfelj društva vrate sve izdvojene djelatnosti koje su kroz neuspjeli pokušaj monetizacije pretvorene u samostalne tvrtke kćeri ili neki drugi model, znat ćemo uskoro budući užurbano radimo na realizaciji ovih ciljeva", kazao je Butković odgovarajući na upit Hine.

Podsjetio je da je HAC-ONC nedavno prošao kroz postupak restrukturiranja radi monetizacije, no da se taj projekt nije mogao provesti jer nije bio pripremljen niti usklađen sa zakonodavnim okvirom Hrvatske. Naime, sektori naplate i održavanja HAC-a izdvojeni su početkom 2013. u novu zajedničku tvrtku HAC-ONC u cilju veće učinkovitosti i ušteda, što se, kaže, nažalost pokazalo neuspješnim i prilično skupim potezom.

Butković je ponovio i da je moguće uvođenje vinjeta, naglašavajući da je, osim restrukturiranja javnih cestarskih poduzeća, cilj racionalizirati i sustav naplate cestarina u smislu efikasnosti.

"Hoće li to biti realizirano na način beskontaktnog sustava naplate (video nadzor), vinjetama, sustavima globalnoga satelitskoga pozicioniranja (GPS), znat ćemo po završetku prvih preliminarnih analiza.", rekao je Butković.

Velika očekivanja za željeznice

Rješenje za unapređenje željezničkog prometa, koji posljednjih godina bilježi stalan pad broja putnika i prijeđenih kilometara, Butković vidi u prilagodi voznog reda stvarnim potrebama putnika, uvođenju suvremenih marketinških i online sustava za prodaju prijevoznih karata te u modernizaciji, rekonstrukciji i elektrifikaciji postojeće željezničke infrastrukture.

U dijelu infrastrukturnih željezničkih projekata prioritet će, kako navodi, imati izgradnja strateških infrastrukturnih objekata čije je sufinanciranje predviđeno najvećim dijelom iz fondova EU-a, odnosno oni projekti za koje HŽ Infrastruktura već ima osigurana europska sredstva, kao i svi budući projekti koji se mogu realizirati kroz sufinanciranje iz EU fondova.

U toj kategoriji su dionica Dugo Selo - Križevci, vrijedna 200 milijuna eura, potom Križevci - Koprivnica - državna granica, u vrijednosti 300 milijuna eura, te već započeta izgradnja dionice Gradec-Sveti Ivan Žabno.

HŽ Infrastruktura pripremila je dokumentaciju  i za projekt obnove dionice Zagreb Glavni kolodvor - Savski Marof , koji se financira iz nacionalnih sredstava i kredita Svjetske banke.

U pripremi je i projekt modernizacije i elektrifikacije dionice Zaprešić - Zabok, u vrijednosti 82,3 milijuna eura, kao i projektna dokukumentacija za dionicu Vinkovci- Vukovar, Hrvatski Leskovac - Karlovac i Dugo Selo - Novska.

Odluci o eventualnoj privatizaciji željezničkih poduzeća, naglašava Butković, prethodit će detaljna analiza imovine i obveza pojedinih društava.

Privatizacija CA nakon stabilizacije poslovanja

Po njegovu mišljenju, prije privatizacije Croatia Airlinesa potrebno je stabilizirati njezino poslovanje, što se može isključivo jačanjem konkurentskih prednosti i pozicije na tržištu zračnog prometa.

"Ukoliko je stabilizacija Croatia Airlinesa moguća jedino kroz kvalitetno strateško partnerstvo, odnosno privatizaciju, smatram kako bi prvenstveni cilj ili preduvjet tog procesa morao biti dovođenje kvalitetnog strateškog partnera", rekao je.

Strateški partner, smatra, trebao bi imati značajno iskustvo u civilnom zrakoplovstvu te osigurati daljnje širenje prometne mreže i povećanje tržišnog udjela.

Istodobno, navodi, morao bi imati u vidu važnost redovitog i cijelogodišnjeg povezivanja i u domaćem i u međunarodnom zračnom prometu, tj. podupirati razvoj turističkih potencijala Hrvatske, kao i sudjelovati u dokapitalizaciji, uz obaveznu obnovu zrakoplovne flote.

Prioritet u cestogradnji Pelješki most

Kao najvažnije projekte ulaganja u cestovnu infrastrukturu Butković je izdvojio one za koja su osigurana sredstva te one koji su već u provedbi.
Prije svega su to Pelješki most sa spojnim cestama i novom dionicom D414 s obilaznicom Stona, ukupne vrijednosti oko 380 milijuna eura, nova državna cesta D403 od čvora Škurinje do luke Rijeka u vrijednosti oko 65 milijuna eura, međudržavni most preko rijeke Save kod Gradiške sa spojnom cestom do čvora Okučani od oko 64 milijuna eura, obilaznica Opatije i Lovrana vrijednosti oko 65 milijuna eura te cesta Dubrovnik-zračna luka-granica Crne Gore.

Navodi i projekte cestovne sigurnosti, novu multimodalnu platformu splitske anglomeracije Solin-Stobreč-Dugi rat-Omiš vrijednosti oko 295 milijuna eura te Veli Vrh - Pula-zračna luka od oko 30 milijuna eura.

Butković je istaknuo i da je proračun njegova ministarstva relativno dobro uravnotežen te da nema prostora za neke značajnije uštede ili rezove.