Vlada je sa sjednice u petak u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću, a u odnosu na prvo čitanje, jedna od novosti je i obveza uklanjanja samoposlužnih terminala u ugostiteljstvu, tzv. kladomata, a vrijeme za prilagodbu na tu zakonsku odredbu je početak iduće godine.

Kako je istaknuo potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, društveni izazovi u pogledu igara na sreću su povećanje njihove dostupnosti, agresivno oglašavanje priređivača igara na sreću, sudjelovanje maloljetnika te povećanje ovisnosti o igrama na sreću.

Prema istraživanjima, u Hrvatskoj približno pet posto populacije odraslih i šest posto populacije mlađih odraslih ima značajni problem s kockanjem. Također, naveo je Primorac, 73 posto srednjoškolaca barem je jednom kockalo, a oko 13 posto srednjoškolaca zadovoljava kriterije za visoku razinu problema povezanih s kockanjem. Procjena je i da broj igrača preko interneta doseže 450 tisuća, dodao je ministar financija.

Prijedlog izmjena zakona je tako usmjeren na četiri ključna područja - regulaciju novih mjera društveno odgovornog priređivanja igara na sreću, ograničavanje agresivnog oglašavanja, reguliranje poreza naknada od igara na sreću te donošenje uredbe o mjerama ruštveno odgovornog priređivanja igara na sreću.

Ograničavanje rada nedjeljom

U pogledu uvođenja mjera društveno odgovornog priređivanja, postojat će obveza identifikacije svih igrača u zemaljskim poslovnicama, ujednačavanje postupka isključenja igrača, uspostava registra isključenih igrača koji će voditi Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), kao i mjere oduzimanja prava priređivanja igara na sreću zbog neprovođenja mjera društveno odgovornog priređivanja.

Tu je i zabrana samoposlužnih terminala za klađenje, tzv. kladomata, koji se najčešće nalaze u ugostiteljskim objektima, pri čemu je definirano prijelazno razdoblje za prilagodbu do 1. siječnja 2026. godine. "Svi oni koji priređuju igre na ovaj način imaju dovoljno vremena reagirati na promjene", kazao je ministar financija.

Prema podacima koje je iznio, trenutno je oko 6.300 poslovnica koje priređuju igre na sreću, što uključuje automat klubove, kasina, kladionice, a prednjače upravo samoposlužni aparati za klađenje, kojih je gotovo 3.700

Poslovnicama koje priređuju igre na sreću bit će ograničen i rad nedjeljom na maksimalno 16 radnih nedjelja u godini, po uzoru na zakonsku regulaciju radnog vremena u trgovini. Također, zakonski prijedlog uključuje i sprječavanje rada nelegalnih internetskih priređivača.

Poznate osobe i "influenceri" ne smiju promovirati igre na sreću

Kada je riječ o ograničavanju oglašavanja, ono uključuje zabranu oglašavanja u vremenu od 6 do 23 sata putem interneta, u audio-vizualnim i radijskim programima te sadržajima elektroničkih publikacija. Također, tu je i zabrana oglašavanja igara na sreću u tiskanim medijima, na javno vidljivim površinama, kao i smanjenje vanjske vidljivosti prostora za igre na sreću.

Sponzorsko oglašavanje nije nužno zabranjeno, ali može sadržavati isključivo naziv tvrtke, logo i naziv brenda priređivača. "Odnosno, takvi sponzorski sadržaji ne smiju imati bilo kakva obilježja koja asociraju na igre na sreću", rekao je Primorac.

Između ostalog, zakonski prijedlog uključuje zabranu pojavljivanja poznatih osoba i osoba od medijskog utjecaja u oglašavanju igara na sreću, kao i zabranu njihove promocije kreatorima sadržaja na društvenim mrežama, tzv. influencerima.

Veće godišnje naknade i porezi na dobitke

Tu su i mjere u pogledu reguliranja poreza i naknada, pa će se tako mijenjati porezni razredi kada je riječ o porezu na dobitke. Za dobitke u klađenju do 100 eura porezna stopa će iznositi 10 posto, dok će lutrijski dobici do tog iznosa biti neoporezivi, od 100 do 1.500 eura porezna stopa će u obje sfere biti 10 posto, od 1.500 do 4.000 eura po 15 posto, od 4.000 do 70.000 eura po 20 posto, a iznad 70.000 eura porezna stopa na dobitke će biti 30 posto.

Kada je riječ o godišnjim naknadama, za zemaljska kasina, po poslovnom objektu, ona raste s trenutnih nešto više od 66 tisuća eura na sto tisuća eura, a za internet kasina s nešto više od 398 tisuća na 600 tisuća. Prema zakonskom prijedlogu, za zemaljsko klađenje naknada raste sa 132,7 tisuća na 200 tisuća eura, a za internet klađenje s 265,4 tisuće na 400 tisuća eura.

Naposljetku, naknada po automatu u automat klubovima po prijedlogu zakona raste na 2.000 eura, u odnosu na trenutnih 1.327, po ruletu do šest igraćih mjesta na osam tisuća eura, s trenutnih 5.309 eura, dok će godišnja naknada po ruletu iznad šest igraćih mjesta iznositi 10.000 eura, naspram sadašnjih 6.636 eura.

Pitanje udaljenosti poslovnica od škola i vjerskih objekata

Primorac se osvrnuo i na pitanje udaljenosti poslovnica za igre na sreću od odgojno-obrazovnih ustanova i vjerskih objekata. Ovim prijedlogom zakona se ta udaljenost ne mijenja niti je uopće predmet kojim se zakon bavi, rekao je Primorac, no pojasnio da je Vlada 2020. propisala restriktivne mjere po tom pitanju, pa je tako i značajno smanjen broj lokacija gdje se takve poslovnice mogu otvoriti.

No, činjenica je, naveo je Primorac, da je 2020. velik broj priređivača imao važeće licence koje im vrijede do listopada ove godine, pa se nisu morali usklađivati s tadašnjim zakonskim novitetima.

"Zbog isteka prava priređivanja tijekom 2025. procjenjuje se da 50-60 posto kladionica neće zadovoljiti propisane postojeće uvjete o udaljenosti od odgojno-obrazovnih ustanova i vjerskih objekata", istaknuo je Primorac u svojoj prezentaciji.

Plenković: Šaljemo političku poruku kakvo društvo želimo

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u uvodnom dijelu sjednice Vlade je poručio da je riječ o važnim izmjenama koje šalju političku poruku kakvo društvo želimo.

Kazao je da se zakonom propisuju dodatni mehanizmi koji bi trebali spriječiti razvoj ovisnosti o igrama na sreću te zaštititi javnozdravstvene interese. Problem ovisnosti o igrama na sreću osobito je prisutan kod mladih te je jedno od gorućih pitanja današnjeg vremena, istaknuo je Plenković, dodajući kako smo svjedoci toga da kockanje i klađenje prerastaju u ozbiljan društveni problem.