Vlada je u petak utvrdila prijedlog rebalansa proračuna za 2023. godinu kojim se ukupni prihodi očekuju u iznosu 26,6 milijardi eura te se povećavaju za milijardu i 700 milijuna eura, a ukupni rashodi povećavaju se za milijardu i 400 milijuna eura, odnosno na 28,1 milijardu eura.

Očekuje se manjak državnoga proračuna od 510 milijuna eura odnosno 0,7% BDP-a, prema metodologiji ESA.

Udio javnog duga u BDP-u u 2023. godini prema vladinoj prognozi smanjit će se za 5,8 postotnih bodova u odnosu na 2022. godinu te se spustiti na 62,6% BDP-a.

Inflacija potrošačkih cijena bi u 2023. godini trebala usporiti na 6,6%, sa 10,8% u prošloj godini.

Premijer Andrej Plenković rekao je u uvodu vladine sjednice da vlada rebalansom želi ispuniti političke obveze, među kojima su daljnja pomoć građanima, indeksacija mirovina, olakšavanje teškoća zbog energetske krize i obnova stradalih područja u potresima.

Vlada je projicirala realni rast BDP-a od 2,2% u ovoj godini, pri čemu bi izvoz roba i usluga trebao biti glavni pokretač rasta, u godini u kojoj se očekuje nastavak rasta broja zaposlenih te smanjenje stope nezaposlenosti.

Ministar financija Marko Primorac istaknuo je da rebalans nije rezultat izvanrednih i neočekivanih okolnosti, nego se donosi prije svega iz tehničkih razloga.

Što se tiče prihodne strane rebalansiranog proračuna, prihodi od poreza povećavaju se za 999 milijuna eura, od doprinosa za 297,4 milijuna eura, a od imovine za 312,7 milijuna eura, rekao je ministar financija

Od toga bi prihodi od poreza na dobit trebali porasti za 428,7 milijuna eura i iznositi 2 milijarde, što je prije svega rezultat povećanja prihoda od redovnog poreza na dobit, a lii i jednokratnog dodatnog poreza na dobit.

Prihode pod PDV-a vlada u prijedlogu rebalansiranog proračuna predviđa u iznosu od 9,6 milijardi eura, što je 537,1 milijun eura više u odnosu na originalni plan iz studenoga prošle godine. Prihod od PDV-a prema Primorčevim riječima trebali bi porasti prije svega na temelju osobne i turističke potrošnje, intermedijarne potrošnje, investicija te socijalnih transfera u naravi.

Prihod od poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije povećava se za 2,7 milijuna eura (na 81 milijun eura), a ostali porezni prihodi povećavaju se za 30,6 milijuna eura, na dvije i pol milijarde eura.

Prihodi od doprinosa rastu za 297,4 milijuna eura, od imovine za 312,7 milijuna eura i iznose 629,2 milijuna eura, a rastu prije sve od više očekivanih prihoda od uplate dividendi i dobiti poduzeća u državnom vlasništvu i jednokratne naknade za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra.

Prihodi pod pomoći rastu za 15,2 milijuna eura i prema novom planu za 2023. iznose pet milijardi eura.

Što se tiče rashodne strane, povećava se za 1,4 milijarde eura te će rashodi iznositi 28,1 milijardu eura.

Rashodi financirani i iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka povećavaju se za 1,2 milijarde eura.

S osnove indeksacija mirovina rashodi se povećavaju za 350 milijuna eura, a za 240,7 milijuna eura veći su zbog četvrtog paketa mjera vlade, te za 178 milijuna eura zbog dodatnog novca za sanaciju štete od potresa. Za sustav socijalne skrbi izdvaja se 56 milijuna eura više nego u originalnom proračunu.

Za troškove arbitraže Ina-Mol vlada je u rebalansu osigurala 229,4 milijuna eura, modernizaciju željeznice 28,5, a za osiguravanje zaliha plina 20 milijuna eura.

Povećavaju se i rashodi koji se financiraju iz EU-a i ostalih izvora, za 185,3 milijuna eura što je prije svega rezultat bolje iskorištenosti Fonda solidarnosti EU-a od 117,7 milijuna eura, rekao je Primorac.