Za postizanje i održavanje viših stopa gospodarskog rasta, prema rezultatima analize iz danas predstavljenog Izvješća o konvergenciji Republike Hrvatske s Europskom unijom Svjetske banke, RH bi se trebala usredotočiti na reforme vezane uz povećanje doprinosa rastu radne snage, povećanje produktivnosti, produbljivanje trgovinske integracije te promicanje inovacija.

Izvješće, prema riječima glavne ekonomistice Svjetske banke Hrvatsku Sanje Mađarević-Šujster, ne govori o kolapsu hrvatskog gospodarstva i katastrofičnim najavama, kako su njegovi nalazi tumačeni u nekim medijima nakon objave krajem kolovoza ove godine. Izvješće se bavi trenutnim modelom hrvatskog gospodarskog rasta te mogućnostima postizanja višeg rasta kroz detaljno analizirane reforme, odnosno, kako je kazao predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Darko Marinac, "crnim točkama" u modelu rasta, koje su ujedno i mjesta potencijala za bolje buduće rezultate.

Uz dosadašnje stope rasta (u prosjeku 4 - 4,5 posto) Hrvatska bi razinu od 60 posto dohotka po stanovniku u SAD-u, gdje je taj dohodak najviši, dosegnula tek za 50 godina, dok su zemlje EU na toj razini bile 2000. godine. No, povećanjem stope rasta za jedan od 1,5 postotni bod, to bi se razdoblje svelo na desetak godina, istaknula je Mađarević-Šujster govoreći o nužnosti ubrzanja rasta za dostizanje što više stope konvergencije.

Iz Svjetske banke tako, primjerice, za povećanje stope zaposlenosti, koja u Hrvatskoj iznosi 57,8 posto (udio onih koji sudjeluju na tržištu rada u ukupnom broju radno aktivnog stanovništva), a Lisabonska agenda poziva na povećanje tog udjela na oko 70 posto, predlažu preispitivanje sadašnjih poticaja za prijevremeno umirovljenje te donošenje mjera koje bi pasivni dio aktivnog stanovništva, tj. mlade, mlađe umirovljenike ili branitelje, motivirale za povratak na tržište rada.

Uz to su vezane i promjene u obrazovanju, koje bi trebalo pratiti potrebe tržišta rada te poticati cjeloživotno obrazovanje, kao i u hrvatskoj politici zapošljavanja, koju u Svjetskoj banci ocjenjuju jednom od najrigidnijih u Europi. Uz mjere za poticanje investicija, u Izvješću se navode i mjere za jačanje konkurentnosti, poput ponovnog pokretanja privatizacije, boljeg upravljanja državnim poduzećima, nižih potpora neuspješnim sektorima, i sl., te mjere za višu produktivnost rada. Kao primjer navode da iako je trošak rada u Sloveniji viši nego u RH, slovenski je radnik zbog više produktivnosti oko 40 posto 'jeftiniji' od hrvatskog.

Dodatni potencijal za rast vide i u većoj trgovinskoj integraciji, uz iskorištavanje punog izvoznog potencijala, rezanje administrativnih i ostalih troškova izvoznicima te jačanje promicanja izravnih stranih ulaganja, a ukazuju i na nužnost poticanja istraživanja i razvoja, posebice inovacija. Izvješće donosi i procjenu posljedica provedbe nekih od tih mjera - rast izvoza za 4,3 posto do 2025. BDP bi povećao za 0,8 posto, a 25 posto niži administrativni trošak u tom bi razdoblju povećao BDP za 2,4 posto. Najveći doprinos, ocjenjuju u Svjetskoj banci, imalo bi povećanje zaposlenosti - dosezanjem udjela od 70 posto razina BDP-a bi do 2025. porasla za čak 15,7 posto.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Marić kazao je da se u Vladi s nekim preporukama iz tog izvješća nisu složili, ali da ih je većina dobrodošla te da će se neke naći i u smjernicama ekonomske i fiskalne politike za naredno razdoblje.