Hrvatskoj je danas uplaćena četvrta rata u sklopu Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO), u vrijednosti 162,5 milijuna eura, čime je premašen ukupan iznos od 20 milijardi eura dobivenih iz europskog proračuna, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković, izvijestivši i da je upućen zahtjev za isplatu pete tranše iz NPOO-a, vrijedne 822 milijuna eura.

Europska komisija je izvijestila da je danas Hrvatskoj isplatila četvrtu tranšu u iznosu od 162,5 milijuna eura bespovratnih sredstava, ne uključujući pretfinanciranje, u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, a time je, kako je istaknuo Plenković, uz recentnu uplatu koja se odnosila na Operativni program Konkurentnost i kohezija, "preskočeno" dosad uplaćenih 20 milijardi eura u hrvatski proračun iz europskoga proračuna.

"Do sada je Hrvatska kao nova članica EU-a u nešto više od deset godina članstva primila 20 milijardi eura za brojne projekte i za razvoj", rekao je Plenković u ponedjeljak u uvodu sjednice Vlade.

Izvijestio je i da je Vlada danas uputila zahtjev za isplatom pete rate u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a riječ je o dosad najvećem pojedinačnom iznosu, od 822 milijuna eura.

Hrvatska druga najuspješnija članica u provedbi nacionalnih programa oporavka

Za petu ratu moralo se ispuniti 37 reformi i investicija i sve su ispunjene, a kako je istaknuo predsjednik Vlade, Hrvatska je trenutno druga najuspješnija članica Unije u provedbi, to jest povlačenju sredstava iz nacionalnih planova oporavka i otpornosti, iza Italije.

Do sada smo u roku ispunili 157 od 157 zadanih kriterija, 122 reforme su ispunjene, 35 ugovorenih ili završenih investicija. Objavili smo ukupno 382 natječaja, poziva i nabave u vrijednosti od pet milijardi eura. Dakle, polovica cijelog NPOO-a je već u natječajima", izvijestio je Plenković. U usporedbi s drugim državama, napomenuo je, samo šest ih je dobilo uplatu treće, a samo tri i uplatu četvrte rate, među kojima je i Hrvatska.

Nacionalni plan za oporavak i otpornost (NPOO) financira se bespovratnim sredstvima u iznosu od 5,8 milijardi eura i zajmovima u iznosu od 4,2 milijarde eura. Hrvatska je dosad od Komisije dobila predfinanciranje od 818 milijuna eura, prvu, drugu i treću ratu po 700 milijuna eura te današnju četvrtu od 162,5 milijuna eura.

Kada je u pitanju danas uplaćena tranša, iz Komisije su podsjetili da je Hrvatska lanjskog 21. prosinca podnijela četvrti zahtjev za plaćanje, koji obuhvaća devet ključnih etapa i sedam ciljnih vrijednosti. Njima su obuhvaćene reforme u području javne uprave, pravosuđa, javne nabave, ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te ulaganja u dekarbonizaciju energetskog sektora, elektroničkih komunikacija, istraživanja i inovacija te zdravstva, naveli su.

Iz Komisije su napomenuli da se, kao za sve države članice, plaćanja Hrvatskoj u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost temelje na uspješnosti i ovise o tome kako Hrvatska provodi ulaganja i reforme opisane u njezinu planu za oporavak i otpornost, to jest NPOO-u.

"Niz projekata i reformi u sklopu NPOO-a"

Govoreći o 157 dosad ispunjenih indikatora, ministar financija Marko Primorac rekao je u ponedjeljak da to između ostalog uključuje reforme, u smislu izmjene pojedinih zakona, primjerice o mirovinskom osiguranju, kao i o plaćama u javnim i državnoj službi, čime je došlo i do njihovog značajnog povećanja, a također, tu su i investicije u prometnu i energetsku infrastrukturu, u obnove škola i bolnica...

"Niz je projekata i reformskih zahtjeva koje su prije svega omogućene sredstvima iz NPOO-a", izjavio je Primorac nakon sjednice Vlade, naglasivši da su praktički sva ministarstva bila uključena u provedbu NPOO-a i ispunjavanje reformi, "što pokazuje snagu našeg administrativnog kapaciteta". "Ne može se dogoditi slučajno da provedete niz reformi u niz resora", ocijenio je ministar financija.

Primorac se nada "jako dobrom" rezultatu na izborima

Upitan o dojmovima iz predizborne kampanje u kojoj sudjeluje kao nezavisni kandidat na listi HDZ-a i partnera u VI. izbornoj jedinici, Primorac je rekao da je oduševljen pozitivnim impresijama građana koje je susretao. "Građani prepoznaju napore učinjene kroz stabilizaciju javnih financija, kreditni rejting koji je na povijesno visokim razinama, poreznu reformu i rasterećenje, kao i kroz izdanje narodnih obveznica i trezorskih zapisa", izjavio je Primorac, koji se nada "jako dobrom" rezultatu.