Kolakušić: Ako se donosi novi zakon, moraju se poništiti sve dosadašnje nagodbe.

Sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić u emisiji HRT-a Nedjeljom u 2 ponovio je da su predstečajne nagodbe veća pljčka od pretvorbe i privatizacije.

- Vidio sam da se radi o lukavom zakonu koji kao da je uputstvo kako zloupotrijebiti propis. U tom zakonu sudjeluju tri državna tijela, a nitko ne odgovara ni za što. Nisam mogao vjerovati u to, rekao je.

Nisam mislio Vladu optužiti za kriminal, mislio sam da se radi o pogreškama.

- Vjerujem da je njih 500 radilo na tom zakonu, a tek se sada otkrivaju sve dimenzije tog zakona, poručuje.

Bilo je puno kolega koji su uvidjeli nakon razgovora sa mnom o čemu se radi. Postoje sasvim različiti predmeti, no svakako sam imao veliku podršku. Trgovački sud u Zagrebu sklopio je daleko najmanje nagodbi. No, tada je Visoki trgovački sud donio odluku da ne možemo utvrđivati zakonitost u postupku, pa je otad i broj sklopljenih nagodbi porastao.

Obratit ću se i Europskoj komisiji, najavljuje.

- Smanjenje insolventnosti je ovako: posudim vam 10.000 kuna, vi se ne javljate šest mjeseci i onda se javiti i kažete vraćam vam tisuću kuna a 9 tisuća ću vam otpisati. To je to, otprilike, rekao je.

Vlada mora naći načina da dođe do 50 milijardi kuna koliko iznosi nelikvidnost. Taj je novac negdje u Hrvatskoj, u nečijim vikendicama, kućama, samo ga treba pronaći, poručuje.

- Pitanje je na koji se rok spasilo 12 tisuća radnih mjesta. S druge strane, izgubljeno je 35 tisuća radnih mjesta od početka važenja zakona o predstečajnoj nagodbui. Moramo vidjeti koliko je to na strani vjerovnika, kaže Kolakušić.

Vjerovnici se najčešće ne pojavljuju na ročištima jer ne žele glumiti fikusa. To odgovara samo dužnicima i oni se pojavljuju.

- Temeljni problem je što drugi za vas otpisuju potraživanja. Vi tu nemate nikakvo pravo glasa, jasan je Kolakušić.

Pitam koliko je dosad uplaćeno u proračun novca na ime predstečajne nagodbe nakon godinu i pol dana važenja zakona.

- Ovo je veća pljačka od pretvorbe. Tada smo jednom tajkunu poklonili firmu ili tvornicu pa se neka društvena korist ipak dogodila. Ovdje se ni to ne događa. Vama je oduzeta nada i volja, od poslovanja nema ništa, a radnici će biti otpušteni, jasan je Kolakušić.

Ovaj zakon nema nikakve veze s onim što je izglasano u Saboru, jer je vlada mijenjala sadržaj uredbama.

- Dužnik pokreće postupak. Trgovački sudovi odlučuju o onome što je arbitrarno odlučilo Ministarstvo financija, poručuje.

Ako donosimo novi zakon, moramo poništiti sve dosadašnje nagodbe.

- To je dokaz da se pogriješilo sa zakonom. Jer, ako je zakon dobar, čemu ga onda mijenjati?, logično pita Kolakušić.

Uredba Vlade uvela je tzv. pravo glasa temeljem jamstava. U mnogim slučajevima nagodbi, nisu znali što raditi. I onda su se počele utvrđivati nepostojeće tražbine, pa se s tim počelo i baratati, poručuje. Najveća je mana zakona činjenica da dužnik ima preveliku moć u postupku.

Sretan sam da su sačuvana radna mjesta u Dalekovodu, poručuje.

- Ono što sam uočio, upravo to smanjenje i povećanje temeljnog kapitala dovodi do preuzimanja tvrtki izvan zakonom propisanih uvjeta. Kupuje se za puno manju cijenu od aktualne cijene dionice na tržištu, poručuje.

Ovakav zakon nigdje na svijetu ne postoji, poručuje.

- Najbolji zakon je u Srbiji. Ima dva zakona koja reguliraju stečajeve i oni su vrlo precizni, pohvaljuje Kolakušić.

Ovaj zakon treba srušiti i napisati novi iz temelja. Opovrgnuo je da sudjeluje u političkim kombinacijama. Za svoj politički svjetonazor kaže samo - "zemlja sretnih ljudi".

Modnom fotografijom se više, kaže neće baviti.

- To je bio projekt koji je trajao tek nekoliko mjeseci i u njemu nema ništa sporno, zaključuje.