„Cilj publiciranja kataloga je potencijalnim ulagačima na jednom mjestu pružiti objedinjene podatke o mogućnostima za poslovanje i investiranje u Hrvatsku za konkretne projekte, ali i o zakonodavnom okviru za ulaganja. To je i kanal putem kojeg će i domaći poduzetnici moći lakše i brže predstaviti svoje ideje ‘široj publici'", ustvrdila je Silva Stipić Kobali, direktorica Centar za investicije Hrvatske gospodarske komore (HGK) predstavljajući u četvrtak Katalog investicijskih projekata sa 108 privatnih i javnih investicijskih projekata (lokalne uprave) u različitim fazama pripremljenosti iz 20 županija, vrijednih oko 5,9 milijardi eura.

Silva Stipić Kobali je istaknula i kako Centar za investicije raspolaže i podacima o još 200-tinjak projekata koji ili nisu dovoljno pripremljeni da bi bili prezentirani potencijalnim ulagačima ili će kandidirati za financiranje iz fondova EU.

Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK-a je napomenula kako investicijski katalog HGK nje „konkurencija" katalogu investicija čiju je izradu najavila Vlada u cilju predstavljanja hrvatskih investicijskih mogućnosti u nekoliko velikih europskih centara, već bi ovo trebala biti „pripomoć" u izradi tog Vladinog dokumenta.

Gledano po sektorima, najviše je projekata „prijavljeno" za infrastrukturne prometne, turističke i komunalne projekte (41), vrijednih 5,1 milijarde kuna, dok je u turizmu „locirano" 32 projekta teška oko tri milijarde eura (neki projekti se „pribrajaju" i turističkom i infrastrukturom sektoru".

Oko 1,5 milijardi eura vrijedni su infrastrukturni projekti, od čega milijardu otpada na 16 investicija u obnovljive izvore energije.

Zanimljivo je da tri građevinska projekta teže nešto više od milijardu eura. Gledano po županijama najvrjednije investicije su zabilježene u Zadarskoj i Primorsko-goranskoj županiji (po približno 1,3 milijarde eura).

U Zadarskoj županiji je tako prijavljeno pet projekata među kojima Pag Resort zamišljen kao potpuno integrirani, samostalni luksuzni turistički kompleks koji kombinira različite sadržaje procijenjene vrijednosti oko 229 milijuna eura, a tu je i TE Bravar
- Kombinirana elektrana na plin jačine do 500 MW u Obrovcu (500 milijuna eura).

U Ninu je predviđena izgradnja Zdravstvenog i wellness centra (60 milijuna), a projekt Pašman Rivijera predstavlja prvo integrirano turističko odredište nove generacije u Hrvatskoj na razini standarda 4 do 7 zvjezdica (500 milijuna eura). Ni Biograđani ne žele zaostati pa su prijavili Zdravstveni turizam u sklopu Specijalne bolnice Biograd težak 45 milijuna eura.

U Šibensko-kninskoj županiji prijavljen je samo jedan projekt, ali vrijedan 1,25 milijardi eura - Razvojno inovacijski centar iNavis Šibenik u okviru kojeg bi se u istočnom bloku zgrade iNavis u Šibeniku na 1.200 metara kvadratnih uredio i opremio Razvojno inovacijski centar namijenjen podršci malim i srednjim poduzećima u razvoju finalnih proizvoda, prvenstveno u aluminijskoj industriji.

Splitsko-dalmatinska županija je predstavljena sa tri projekta od koji su dva vrijedna ukupno 90 milijuna eura, a za Gospodarsku zonu Kukuzovac koja treba strateškog partnera nije navedena potrebna suma za realiziranje te investicije.

Izgradnja helidroma i prostorija za interventne postrojbe HGSS-a i službi za hitne intervencije, te javnih garaža za potrebe KBC FIrule na području do postojećeg helidroma Firule ukupno je vrijedna 35 milijuna eura, s tim da je HGSS-ov „dio" težak sedam milijuna eura.

Vinko Prizmić, pročelnik HGSS nam je rekao kako se nada da će financijsku konstrukciju u potpunosti biti moguće zaokružiti sredstvima iz EU-fondova.

U SD-županiji postoji i ambiciozan projekt izgradnje Znanstveno-tehnologijskog parka Vučevica koji bi nudio razvoj zaokruženog koncepta za potporu inovativnom, tehnološki i proizvodno orijentiranom poduzetništvu - neovisno o veličini ili zrelosti tvrtke (54,7 milijuna eura).

Konačno, dva projekta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji vrijedna su ukupno 942 milijuna eura, s tim da je Eko projekt Sestrum koji sadržava izgradnju solarne energana snage 5MW, te mrijestilište morske ribe (brancin, orada), uzgoj morske i slatkovodne ribe u recirkulacijskim pogonima na kopnu „težak" 22 milijuna eura, a projekt "Hrvatski san - Dubrovački biser" (planiran kao luksuzni resort s marinom za mega jahte i golf terenom) vrijedan je 920 milijuna eura.