Tvrtka Plinacro u četvrtak je objavila da su pred završetkom radovi na podmorskom dijelu plinovoda Omišalj-Zlobin, što je tehnički najkompleksniji posao na izgradnji tog otpremnog plinovoda za LNG terminal na otoku Krku.

"Jučer, u kasnim večernjim satima, polaganjem cijevi na dno Tihog kanala kod Omišlja na Krku, završeni su najzahtjevniji radovi na 750 metara dugoj podmorskoj dionici plinovoda Omišalj-Zlobin. Riječ je o tehnički najkompleksnijem poslu na izgradnji 16,7 kilometara dugog plinovoda. Izvođači radova bile su tvrtke Monter - Strojarske montaže i Pomgrad Inženjering, a na radovima je ukupno bilo angažirano oko 120 ljudi", navodi se u priopćenju Plinacroa.

Kako se objašnjava, radovi su započeli 27. srpnja te je tjedan dana trajalo spuštanje cijevi u more, a 11. i 12. kolovoza izvedeni su završni radovi potapanja cijevi na morsko dno. Dubina mora na jednom dijelu kanala iznosi čak 55 metara, što je, kažu u Plinacrou, samo jedan od pokazatelja zahtjevnosti radova. Također, cijevi su bile spojene i zavarene u jednu cjelinu, a svaka pojedinačna cijev duga je 12 metara i teška 13,5 tona. Polaganju cijevi prethodila je priprema rova te potpuno uređenje morskog dna i njegova priprema za potapanje cijevi.

Iz hrvatskog operatora plinskog transportnog sustava također ističu kako se radovi na izgradnji plinovoda Omišalj-Zlobin, koji su započeli u prosincu prošle godine, odvijaju planiranom dinamikom. Radovi se, naime, istovremeno izvode na čitavoj trasi plinovoda, od budućeg plinskog čvora Zlobin do budućeg plinskog čvora Omišalj. Do sada je iskopan i pripremljen čitav rov, a oko 80 posto cijevi već je i položeno u rov i zatrpano. Radovi se, također, izvode i na ranije spomenutim plinskim čvorovima te blokadnim stanicama Voz i Bobuši.

Završetak izgradnje plinovoda Omišalj-Zlobin, investicije vrijedne 430 milijuna kuna, planiran je do kraja godine, kako bi u trenutku kada LNG terminal postane operativan bila osigurana otprema plina s terminala, ističu iz Plinacroa.

Inače, projekt izgradnje plinovoda Omišalj-Zlobin dobio je potporu Europske komisije, koja mu je iz fonda CEF dodijelila nešto više od 16 milijuna eura bespovratnih sredstava za troškove izgradnje. Hrvatska je Vlada, pak, u svibnju ove godine tvrtki Plinacro dala suglasnosti za kreditno zaduženje kod Erste&Steiermaerkische bank (ESB) do 250 milijuna kuna, za realizaciju izgradnje magistralnog plinovoda Zlobin-Omišalj.

Naime, plinovod Omišalj-Zlobin neizostavni je dio sustava za skladištenje, uplinjavanje i transport rasplinutog ukapljenog plina, odnosno LNG terminala na otoku Krku, čiji je ukupni kapacitet 2,6 milijardi prostornih metara godišnje.

LNG terminal jedan je od ključnih energetskih projekata u Hrvatskoj, a vrijednost investicije u plutajući LNG terminal je 233,6 milijuna eura. Europska komisija je za izgradnju LNG-a dodijelila bespovratna sredstva u iznosu 101,4 milijuna eura, budući da je projekt LNG terminala uvršten na listu projekata od zajedničkog interesa Europske komisije. Planirano je da LNG terminal s operativnim i komercijalnim radom počne prvog dana 2021. godine.