Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava kako prijedlog izmjena Zakona o javnoj nabavi, kojim je predložena obveza objave svih nabava iznad 15.000 eura, predstavlja ozbiljnu moguću štetu za domaće gospodarstvo, te veliko administrativno i financijsko opterećenje.

Poslodavci navode da bi takav prag bio jedan od najstrožih u Europskoj uniji.

Dok EU, stoji u priopćenju HUP-a, propisuje pragove od 221.000 eura za robu i usluge te više od pet milijuna eura za radove, Hrvatska bi ovim prijedlogom postala iznimka, s pravilima gotovo deset puta strožima od europske prakse.

"Umjesto većeg povjerenja i transparentnosti, ovim bi se izmjenama postigao suprotan učinak, a to su rast birokracije, usporavanje sustava i dodatni troškovi, osobito za mala i srednja poduzeća. Na godišnjoj razini, prema trenutno dostupnim podacima, naručitelji su proveli više od 69.200 jednostavnih nabava, od čega je više od 13.270 nabava s vrijednošću preko 15.000 eura.

U HUP-u ukazuju na primjere iz drugih članica EU-a koji pokazuju da se pragovi za jednostavne nabave postavljaju višestruko više - u Sloveniji do 40.000 eura za robu i usluge te do 80.000 eura za radove, a u Austriji do 143.000 eura.

"Činjenica da značajan broj članica EU-a ima pragove barem dvostruko ili trostruko više od 15.000 eura, jasno pokazuje kako se predloženo rješenje u Hrvatskoj ne može smatrati usklađenim s najboljom EU-ovom praksom. Uvođenje obveze javne objave za sve postupke jednostavne nabave vrijednosti iznad 15.000 eura ne samo da narušava načelo proporcionalnosti, nego i hrvatske naručitelje i ponuditelje ponovno stavlja u podređeni položaj naspram kolega u ostatku EU", smatra HUP.

Upozorava da Hrvatska već sada ima jedan od najtransparentnijih sustava javne nabave u EU-u te da nema opravdanja za dodatno administrativno opterećenje.

Poslodavci smatraju da se transparentnost i odgovornost mogu jačati na puno učinkovitiji način - kroz digitalne alate za e-naručivanje, otvorene registre ugovora te kroz revizijske i nadzorne mehanizme koji uzorkovanjem provjeravaju rizike kod manjih nabava.

Uvođenje praga od 15.000 eura značilo bi da škole, bolnice i druge javne ustanove umjesto brze nabave osnovnih potrepština moraju provoditi dugotrajne formalne postupke. Time bi se usporila isporuka usluga i roba, povećali troškovi i stvorio prostor za pojavu nelojalne konkurencije s ponudama niske kvalitete, smatra HUP

Javna nabava u Hrvatskoj čini gotovo 13 posto BDP-a, a vrijednost ugovora sklopljenih putem jednostavne nabave iznosi 14 posto od svih sklopljenih ugovora.

HUP upozorava i da predložene izmjene Zakona o javnoj nabavi i dalje ne rješavaju pitanje nelojalne konkurencije kompanija iz trećih zemalja.

Poslodavci naglašavaju da će uvođenje praga od 15.000 eura zapravo značiti da će umjesto stvarnog tržišnog natjecanja doći do zagušenja sustava. Poduzetnici će se suočiti s time da moraju ulagati resurse u nabave mikro vrijednosti, čiji administrativni trošak će premašiti samu korist od ugovora.