Jesu li te investicije sada upitne, kakva će biti sezona 2017., kojih je razmjera manjak radne snage.. Večernji list je razgovarao s predsjednikom uprave Valamar Riviere Željkom Kukurinom.

Valamar u 2017.godini planira investicije od 100 milijuna eura. U strategiji kompanije do 2020. najavili ste investicije i do dvije milijarde kuna. Jesu li zbog najnovijih poreznih izmjena koje je objavilo Ministarstvo financija te investicije sada upitne?

Predložena promjena porezne politike još je uvijek u fazi javne rasprave i vjerujem da će Vlada razmotriti argumente stručnjaka i sektora turizma koji predlažu zadržavanje odnosno smanjenje poreznog opterećenja turizma u budućnosti. Sa skoro 200 milijuna prihoda od ugostiteljstva, Valamar je jedan od većih ugostitelja u državi pa predloženo povećanje PDV-a negativno utječe na naše poslovne projekcije. Ulaganje u turizam je ulaganje na rok od 20 do 30 godina i nisu dobre stalne promjene strategije i poreznog opterećenja jer to stvara osjećaj neizvjesnosti i nesigurnosti kod ulagača. Eventualno povećanje poreznog opterećenja moglo bi značajno usporiti već pokrenuti investicijski ciklus sektora i Valamar Riviere radi pada konkurentnosti i nižih stopa povrata na ulaganje. Samo u narednoj godini investirati ćemo više od 850 milijuna kuna, ti radovi su u toku i neće se zaustavi. Da li ćemo nastaviti s istom razinom ulaganja u narednim godinama ili ćemo smanjiti godišnja ulaganja ovisiti će o tome kako će se Vlada ubuduće postaviti prema turizmu.

Jedan od priorieta novog ministra turizma je zakon o turističkom zemljištu. Koliko je on zaista bitan budući je investicija u turizmu i ovako iz godine u godinu sve više?

Iako smo svi ponosni na rast turističkih noćenja i prihoda od turizma još uvijek nismo dostigli razinu turizma koju je Hrvatska imala 80-tih godina. Imamo jedinstvenu priliku da zbog niskih kamatnih stopa i povoljnih globalnih turističkih kretanja turizam podignemo na novu razinu. Uz stabilno investicijsko okruženje u nekoliko godina mogu se realizirati godišnje investicije u turizam vrijedne od 5 do 8 milijardi kuna. To bi dovelo do značajnog unapređenja hrvatskog turističkog proizvoda, povećanja popunjenosti i potrošnje. Neriješavanje pitanja turističkog zemljišta je veliko ograničenje za ozbiljan razvoj i rast broja hotela, a posebno kampova. Sve dok pitanje turističkog zemljišta nije riješeno svi uglavnom ulažemo tamo gdje imamo riješena vlasnička pitanja, a ne u projekte i destinacije u kojima bi htjeli. Turističko zemljište je istovremeno i potencijal za razvoj turističke infrastrukture jer se trenutno naplaćuje samo 50 posto naknade umjesto da se zaključe ugovori i naplati ukupan iznos.

Ovogodišnja sezona je bila vrlo dobra za većinu u turizmu, što kažu Valamarove poslovne knjige?

U prvih devet mjeseci 2016.godine ostvarili smo rast prihoda od 19 posto, rast noćenja od osam posto te rast prosječne cijene od pet posto. Rast smo ostvarili zahvaljujući dobrim rezultatima u predsezoni i posezoni uspješnim realiziranjem velikih grupa i događanja, odličnim poslovanjem hotela, kampova i ljetovališta više kvalitete te akvizicijom Hotela Baška. Očekujemo da ćemo 2016.godinu zaključiti s više od pet milijuna ostvarenih noćenja, poslovnim prihodima između 1.460 i 1.475 milijuna kuna uz rast od 13 do 14 posto u odnosu na 2015. godinu te operativnu dobit (EBITDA) između 500 i 515 milijuna kuna, što je godišnje povećanje od oko 22 posto. S takvim rezultatom Valamar Riviera potvrđuje poziciju najveće turističke kompanije po kapacitetima, ostvarenom rezultatu, rastu i razvoju. Raduje nas što je i tržište kapitala prepoznalo sve što radimo pa je cijena dionice u prvih devet mjeseci ove godine porasla za čak 43 posto.

Dogodine se očekuje još veća nestašica radne snage i u turizmu, kako to da Valamar nema tih problema?

Nedostatak stručne radne snage u turizmu jedan je od najvećih izazova u sektoru. Ulaganje u ljudski kapital mora biti najvažnija strategija svake turističke kompanije u Hrvatskoj koja želi uspješno poslovati. Kao vodeća turistička kompanija koja u špici sezone zapošljava više od 4.400 radnika pokrenuli smo niz projekata i inicijativa s ciljem edukacije, zapošljavanja novih i zadržavanje postojećih kadrova. Broj zaposlenih u Valamaru stalno raste, napravili smo selekciju te ćemo novih 170 sezonskih djelatnika primiti u stalni radni odnos, a oko 1000 ćemo uključiti u program za cjelogodišnji rad gdje radnicima garantiramo posao na devet mjeseci, dok za ostala tri imaju pravo na 60 do 70 posto plaće. Također, u Valamaru raste i prosječna plaća koja je godinama veća od prosjeka u sektoru, a od ove godine veća i od hrvatskog prosjeka. Želimo nastaviti s politikom povećanja dohotka putem progresivnog rasta osnovne plaće te vjerujem da će sektor turizma dobiti potporu u ideji rasterećenja poreznih prihoda kako bi mogao ozbiljnije dignuti plaće. Ove smo godine inicirali i u partnerstvu s Ministarstvom turizma pokrenuli atraktivan program stipendiranja 200 učenika turističko ugostiteljskih zanimanja, kojima garantiramo zaposlenja nakon završene srednje škole. Intenzivno radimo na širenju Valamar akademije prema programu cjeloživotnog obrazovanja i vjerujemo da je turizam sjajna prilika za razvoj karijere različitih profila zanimanja od kuhara i konobara do različitih šefovskih i menadžerskih pozicija u turizmu.

Bojite li se manjka radne snage u građevini s obzirom da su već ove godine neki hoteli kasnili s otvorenjem jer je manjkalo keramičara, vodinstalatera i sličnih profila?

Građevinski sektor, koji je značajno smanjen u krizi, teško prati trenutne razvojne investicijske planove turističkih kompanija gdje se ovogodišnja ulaganja procjenjuju na oko 5 milijardi kuna. Turizam je velika prilika za poduzetnike u građevinarstvu, proizvodnji namještaja i ostale opreme te vjerujem da će se pronaći rješenje koje neće narušiti tržište rada putem prekvalifikacije nezaposlenih ili putem uvođenja ciljanih kvota za strane radnike koje bi se vezale za konkretne ugovorene projekte.

Neki kažu da je hrvatski turizam miran dok se Turska, Egipat, Tunis ne oporave, znači li to da će 2017. biti još bolja od 2016.?

Iduća će godina biti izazovna jer se bez novih hotela i ljetovališta više kvalitete, u okviru postojeće smještajne strukture ne može ostvariti značajan kvalitetan rast u glavnom dijelu turističke sezone. Najveća prilika za rast je u pred i posezoni, ali to nema veze s globalnim kretanjima. Moramo raditi na podizanju konkurentnosti bez obzira na to što se događa na ostalim tržištima. Tim više što očekujemo reakciju konkurentskih reciptivnih turističkih destinacija koje će sniziti cijene jer imaju daleko jaču podršku države koja im osigurava konkurentnost manjim poreznim opterećenjem i direktnim subvencijama turizma kao što je primjer s letovima. Osim povećanja broja noćenja moramo se početi baviti povećanjem turističke potrošnje. Bez novih turističkih kapaciteta više kvalitete ne treba inzistirati na povećanju broja turista u srpnju i kolovozu jer se ove godine po prvi puta u glavnoj sezoni osjetila preopterećenost turističke infrastrukture gužvom na cestama i plažama. Zapravo, imamo situaciju da preplavljujemo hrvatsku obalu s turistima niže platežne moći koji borave u jeftinim smještajnih kapacitetima, a to nije mudra strategija.

Očekujete li promjene u radu HTZ-a i Ministarstva turizma?

Turizam čini 18 posto hrvatskog BDP-a, zapošljava značajan dio stanovništva te jasno pokazuje potencijal za rast konkurentnosti. Napravili smo iskorak, imamo pozitivan trend i vjerujem da će nova Vlada prepoznati važnost turizma i to ne isključivo zbog same industrije nego i pozitivnih učinaka na ostale sektore kao što su građevinarstvo, trgovina, poljoprivreda, transport te malo obrtništvo i poduzetništvo.