Vlada je u srijedu u saborsku proceduru uputila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o tržištu rada, kojim se naknada za vrijeme nezaposlenosti u razdoblju od 91. do 180. dana podiže na 35 posto osnovice, za mlade se smanjuje potrebno vrijeme provedeno u radnom odnosu kako bi ostvarili naknadu, a dodatno se uređuju i radna prava učenika.

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić je rekao da se predloženim izmjenama želi ispuniti još jedan pokazatelj iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Tako se predviđa povećanje novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti u razdoblju od 91. do 180. dana korištenja i to sa sadašnjih 30 na 35 posto osnovice.

Na taj način, piše u Vladinom dokumentu, procijenjeno je da bi se uspostavila ravnoteža u smislu da korisnici, s jedne strane, ostaju u evidenciji Zavoda za zapošljavanje dok je naknada izdašna i tako ostvaruju socijalnu sigurnost, dok s druge strane, traže odgovarajući posao i poboljšavaju izglede da se zaposle te ostanu dulje izvan nezaposlenosti.

"S obzirom da se zakonom propisuje gornji limit novčane naknade, ovim prijedlogom zakona na odgovarajući način povećava se i gornji limit za razdoblje od 91. do 180. dana korištenja novčane naknade, pa se novčana naknada u navedenom razdoblju ne može isplatiti u iznosu višem od 40 posto prosječne neto plaće isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama RH u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku", stoji u dokumentu.,

Kako je pojašnjeno na internetskoj stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade čini prosjek bruto plaće ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa, odnosno službe. Inače, u prvih 90 dana korištenja novčane naknade s burze visina joj iznosi 60 posto osnovice.

Nadalje, predlaže se olakšavanje uvjeta za mlade do 30 godina života za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za nezaposlene, pa će tako umjesto dosadašnjih devet mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca biti potrebno šest mjeseci rada.

Predlaže se i omogućavanje nastavka korištenja novčane naknade nakon kratkotrajnog radnog odnosa koji je prestao sporazumno. Nadalje, po ministrovim riječima, predviđa se povoljnije određivanje osnovice za stjecanje novčane naknade, što uključuje kombinaciju plaće i naknade plaće, ako je to nezaposlenoj osobi povoljnije od osnovice utvrđene u visini minimalne plaće.

Između ostalog, predloženim izmjenama i dopunama dodatno bi se uredio i povremeni rad učenika preko učeničkih servisa, po uzoru na studentski rad, pri čemu se propisuje minimalna zarada učenika, a sukladno Zakonu o radu, i 50-postotno uvećanje zarade za rad nedjeljom, blagdanom i neradnim danom. "Za nepoštivanje će biti predviđene i prekršajne sankcije", napomenuo je Piletić.

Dva nova kriterija kod utvrđivanja minimalne plaće

Vlada je u saborsku proceduru uputila i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o minimalnoj plaći, kojima se on usklađuje s europskom direktivom o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji.

Rok za primjenu je do 15. studenog ove godine, no međutim, kazao je Piletić, hrvatsko zakonodavstvo, posebice ovaj zakon, već je u značajnoj mjeri usklađeno s direktivom, pa i na način da se adekvatnim iznosom minimalne plaće smatra barem 50 posto prosječne bruto plaće, odnosno 60 posto medijalne plaće u državi članici.

Tako, kako stoji u Vladinom dokumentu, minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. utvrđena je u bruto iznosu od 840 eura. Time udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj od siječnja do srpnja 2023. iznosi 54,12 posto, a udio u bruto medijalnoj plaći za srpanj 2023. godine 63,4 posto. Uspoređujući s prethodnim razdobljima, primjerice, udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći u pravnim osobama u RH od siječnja do srpnja 2022. godine iznosio je 51,32 posto, što ukazuje da se trend rasta minimalne plaće i dalje nastavlja, napisali su iz Vlade.

Izmjenama zakona dodat će se tako dva nova kriterija koje ministar nadležan za rad treba imati u vidu prilikom predlaganja Vladi iznosa minimalne plaće u sljedećoj godini. Ta dva kriterija su kretanje produktivnosti i promjena u kupovnoj moći minimalne plaće. Također, predlaže se i ukidanje mogućnosti da poslodavci i radnici u kolektivnom ugovoru mogu ugovoriti iznos manji od zakonom, to jest uredbom propisane minimalne plaće, rekao je Piletić.