Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) konstatirao je u utorak da se ukupna izloženost domaćeg financijskog sustava sistemskim rizicima povećala pod utjecajem ratnih događanja u Ukrajini i sankcija Rusiji te napomenuo da se očekuje podizanje ključnih kamatnih stopa središnjih banaka, što će postupno povećati cijenu novog zaduživanja i teret otplate kredita s promjenjivim kamatnim stopama, priopćeno je iz središnje banke.

Na sjednici je Savjet HNB-a raspravio tekuća gospodarska i finacijska kretanja, istaknuvši da statistički pokazatelji upućuju da je gospodarski rast početkom ove godine ojačao, ali i da je vidljivo slabljenje pouzdanja potrošača, koje se i u travnju, unatoč blagom oporavku, zadržalo na razmjerno niskoj razini.

Rast zaposlenosti, pak, zaustavio se u ožujku, premda nominalne plaće rastu sve brže, dok je inflacija znatno ubrzala jer se povećanje cijena nafte i prehrambenih sirovina na globalnim tržištima, dijelom pod utjecajem rata u Ukrajini, prelijeva na domaće cijene naftnih derivata i hrane, navodi se u priopćenju.

Zbog očekivane promjene smjera monetarne politike središnjih banaka najvećih gospodarskih područja, nastavilo se povećanje kratkoročnih i dugoročnih troškova financiranja države, a blago su porasle i kamatne stope na kredite poduzećima, konstatirao je Savjet HNB-a. U takvim je uvjetima snažno ubrzan rast plasmana nefinancijskim poduzećima, dok se plasmani stanovništvu nastavljaju povećavati po stabilnim stopama odražavajući uglavnom snažno stambeno kreditiranje, istaknuli su.

Ukupna izloženost financijskog sustava sistemskim rizicima povećala se pod utjecajem ratnih događanja u Ukrajini i sankcija Rusiji, čije se posljedice na gospodarstvo uglavnom prelijevaju putem kretanja cijena sirovina i drugih dobara na globalnim i regionalnim tržištima. Neizvjesnosti povezane s pandemijom i recentne geopolitičke napetosti nisu zasad ugrozile stabilnost financijskog sektora u Hrvatskoj, navode iz HNB-a, dodavši da je važnu ulogu pritom imala dobra likvidnost i kapitaliziranost bankarskog sektora, koju podupiru i dosad izgrađeni zaštitni slojevi kapitala.

U idućem razdbolju, izazovi i rizici za domaći financijski sustav u Hrvatskoj povezani su s razvojem geopolitičkih nestabilnosti i inflatornih pritisaka, učincima očekivane normalizacije monetarne politike te nastavkom rasta cijena stambenih nekretnina, navode iz središnje banke.

Postupan rast cijene novog zaduživanja i tereta otplate kredita s promjenjivim kamatama

Trajanje rata u Ukrajini i intenzitet njegovih posljedica odredit će jačinu utjecaja na makroekonomska, fiskalna i financijska kretanja.

Kako navode, poremećaji u opskrbnim lancima koji dodatno potiču rast cijena, mogu predstavljati veliko opterećenje za poduzeća i kućanstva. U uvjetima rastuće inflacije očekuje se zaoštravanje monetarnih politika uz podizanje ključnih kamatnih stopa središnjih banaka najvećih gospodarskih područja. To će postupno povećati cijenu novog zaduživanja kao i teret otplate duga za postojeće dužnike s promjenjivim kamatnim stopama, napominju iz HNB-a.

No, navode i da eventualne nepovoljne učinke rasta kamata na financijski sustav ublažava dugoročna tendencija smanjenja ukupne zaduženosti kućanstava i poduzeća, uz razmjerno nisku razinu duga kućanstava te malen broj kredita kojima bi otplate mogle znatnije porasti. Također, očekivano uvođenje eura moglo bi dodatno ublažiti rast cijene novog zaduživanja za državu, kao i za ostale sektore, dodaju.

Zaoštravanje uvjeta financiranja na međunarodnim financijskim tržištima, a onda i povećanje domaćih kamatnih stopa, moglo bi ublažiti neke rizike za financijsku stabilnost koji su jačali tijekom dugotrajnog razdoblja niskih kamatnih stopa, poput snažnog zaduživanja privatnog sektora, niske profitabilnosti banaka i potrage za rizičnim alternativnim oblicima ulaganja koji nude više stope povrata. Takav je i rizik povezan sa snažnim rastom cijena stambenih nekretnina, koji je podržan, između ostaloga, i velikim obujmom stambenog kreditiranja, ističe se u priopćenju sa Savjeta.

HNB, ističe se, kontinuirano nadzire i analizira razvoj sistemskih ranjivosti kako bi po potrebi na njih mogao djelovati mjerama iz svoje nadležnosti. Podsjećaju da je početkom 2022. najavljeno podizanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala, čime će se dodatno ojačati otpornost kreditnih institucija na moguće gubitke povezane s izloženosti cikličkim sistemskim rizicima u silaznoj fazi financijskog ciklusa ili u slučaju iznenadnog izbijanja krize.

HNB nastavlja pozorno pratiti i uvjete kreditiranja na razini pojedinačnih dužnika, kako bi se pravovremeno mogli dijagnosticirati potencijalni izvori sistemskih rizika i uvesti mjere kojima se oni mogu ublažiti, uključujući i propisivanje strožih uvjeta kreditiranja potrošača. Međutim, u uvjetima u kojima se veliki dio transakcija na tržištu nekretnina ne financira kreditima, mjere makrobonitetne politike imaju ograničen doseg na smanjivanje neravnoteža, već je za stvaranje efikasnog i uravnoteženog tržišta nekretnina potrebno zajedničko djelovanje različitih ekonomskih i drugih politika, navodi se u priopćenju.

Savjet HNB dao je suglasnost Nadzornom odboru Privredne banke Zagreb da Andrea Pavlović obavlja funkciju članice uprave te banke,te donio odluku o izdavanju i prodaji prigodnoga zlatnoga kovanog novca od 5 kuna iz serije "Zlatna kuna", zaključuje se u priopćenju.